Prethodno priopćenje
Otočni izazovi: život na periferiji, odlazak ili revitalizacija otočnog mikrosocijalnog ambijenta
Dragutin Babić
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Ivan Lajić
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sonja Podgorelec
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autori u ovom radu analiziraju život otočana na trima zadarskim otocima, Ižu, Ugljanu i Dugom otoku. Život na tim otocima ima uglavnom obilježja egzistencije ljudi na periferijskim prostorima. Posebno se to odnosi na Iž i Dugi otok, dok je život otočana na Ugljanu dinamićniji i manje opterećen periferijskim sindromom. Teškoće otočnog življenja, problem veza s kopnom, izoliranost, starenje otočne populacije i drugi nepovoljni čimbenici utječu na
depopulaciju otoka i odlazak mladog stanovništva u izvanotočne destinacije. U mnogim otočnim sredinama odlazak ima razmjere pravog egzodusa, a posljedice tih procesa naposljetku vode k izumiranju otočnoga mikrosocijalnog sustava. Empirijsko istraživanje
na tri zadarska otoka provedeno je u listopadu 2001. godine. Istraživanjem su obuhvaćeni mladi otočani učenici osnovnih i srednjih
škola, te stariji otočani u dobi od 60 i više godina. Ukupno je na sva
tri otoka anketirano 107 učenika i 151 ispitanik starije dobi. Podaci su
obrađeni programom za osobna računala i tamo gdje je to bilo statistički opravdano, statistička značajnost razlika provjerena je
x2-testom. U analizi rezultata preglednog istraživanja nezavisne su
varijable bile: otok, dob, bračni status, samačko ili višečlano kućanstvo, obrazovanje, zanimanje i djeca na otoku ili u emigraciji.
Nalazi istraživanja mladih otočana pokazuju da oni prepoznaju glavne
prednosti otočnog života uglavnom kao ekološke, što može u narednom razdoblju biti i generator razvoja na novim temeljima. Naglasak bi pritom mogao biti na postmodernim vrijednostima, kao što je očuvana priroda, mir, tišina, kvaliteta življenja i slično. Najvećim se nedostatkom doživljava upravo odlazak mladih s otoka,
što stvara depresivno i mučno sociopsihičko ozračje. Najteži su problemi starijih otočana osamljenost, pokidanost mreža primarnih društvenih odnosa (prije svih obiteljskih) i strah od socijalne izolacije.
Stoga se nameće pitanje kako revitalizirati otočne lokalne zajednice i
zaustaviti depopulaciju otoka. Uloga države je u tom mogućem/poželjnom procesu nezaobilazna i svakako najznačajnija.
Same otočne lokalne zajednice, pa ni županije kojima pripadaju,
nemaju dovoljno resursa za obnovu i dinamiziranje otočnog života.
Ključne riječi
otoci; mladi otočani; stariji otočani; periferija; inzulamost; revitalizacija otoka
Hrčak ID:
34238
URI
Datum izdavanja:
23.3.2009.
Posjeta: 4.156 *