Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Korekcijski faktor uređaja za kontinuirano određivanje masene koncentracije lebdećih drvnih čestica fotometrijskom metodom

Ankica Čavlović ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ružica Beljo Lučić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Bešlić ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
Matija Jug ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Josip Ištvanić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 714 Kb

str. 33-42

preuzimanja: 819

citiraj


Sažetak

U pogonima za mehaničku obradu drva skupljani su uzorci drvne prašine iz zraka u radnom okružju radi određivanja korekcijskog faktora uređaja za kontinuirano mjerenje masene koncentracije lebdećih drvnih čestica fotometrijom. Prema normi NIOSH 0600 i NIOSH priručniku analitičkih metoda o fotometrijskome mjerenju, korekcijski je faktor potrebno odrediti prije mjerenja za svaku vrstu prašine posebno, i to kao omjer masene koncentracije čestica određene gravimetrijskom metodom i masene koncentracije određene fotometrijom. Korekcijski faktor treba odrediti zbog utjecaja fizikalnih svojstava čestica različitog materijala (vrste, veličine i oblika čestice te njezina indeksa refleksije) na učinkovitost fotometrije. Istraživanje je provedeno s ciljem ispitivanja mogućnosti primjene fotometrijske metode za određivanje masene koncentracije inhalabilne drvne prašine u zraku. Uzorkovanje je provedeno pri obradi sirove i suhe bukovine, sirove i suhe hrastovine, sirove jelovine i iverice. Rezultati mjerenja fotometrijom u signifikantnoj su korelaciji s mjernim rezultatima dobivenim gravimetrijskom metodom (R2=0,88), što je temeljni uvjet za mogućnost upotrebe fotometrije pri mjerenju masene koncentracije drvnih čestica u zraku. Rezultati istraživanja upozorili su na nužnost određivanja korekcijskog faktora za mjerenje masene koncentracije drvne prašine pri obradi različitih vrsta drva i drvnih materijala, ali i istih vrsta drva s različitim sadržajem vode. Za uzorke uzete pri obradi jelovine dobiveno je najbolje slaganje rezultata gravimetrijske i fotometrijske metode (ksr=1), a najveći korekcijski faktor treba primijeniti pri određivanju izloženosti radnika drvnoj prašini suhe hrastovine (ksr=4,4) i iverice (ksr=4,5). S propisanim graničnim vrijednostima izloženosti radnika drvnoj prašini usporedive su samo gravimetrijski određene masene koncentracije iz osam sati skupljanog uzorka. S obzirom na kancerogenost bukovine i hrastovine i njihovu veliku zastupljenost u domaćoj drvnoprerađivačkoj industriji, fotometrijska metoda određivanja masene koncentracije drvnih čestica, osim za određivanje kratkotrajne izloženosti može poslužiti, i kao vrlo korisna metoda u analizi vremenskog profila izloženosti na radnim mjestima tijekom radnog dana. Osim toga, fotometrijska metoda omogućuje istodobno određivanje masene koncentracije inhalabilne, torakalne i respirabilne frakcije lebdećih čestica.

Ključne riječi

fotometrija; gravimetrijska metoda; izloženost drvnoj prašini; inhalabilne čestice

Hrčak ID:

34521

URI

https://hrcak.srce.hr/34521

Datum izdavanja:

30.3.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.592 *