Izlaganje sa skupa
Artikuliranje interesa hrvatskih seljaka kroz prosvjede
Srećko Brkić
; Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Đurđica Žutinić
; Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Miroslav Tratnik
; Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autori u ovom radu analiziraju stavove hrvatskih seljaka prema prosvjedima kao načinu borbe za svoje interese te poboljšanje vlastitog ekonomskog i društvenog položaja i uspoređuju ih sa stavovima studenata agronomije i poljoprivrednih stručnjaka. Oni
polaze od toga da su seljački prosvjedi odgovor na bitno pogoršanje
njihovog položaja i svojevrsna posebnost na hrvatskoj političkoj sceni. Hrvatsko je seljaštvo, naime, od početka 1990-ih zahvaćeno
značajnim promjenama sveukupnog ekonomskog i društvenog položaja. Te su promjene prouzročili procesi erozije reproduktivne
sposobnosti obiteljskog gospodarstva otpočeli u socijalističkom razdoblju, a mijene su potencirali veliki teret Domovinskog rata i
postsocijalistička tranzicija. Hrvatsko je seljaštvo, primjerice, u
odnosu na druge društvene slojeve podnijelo razmjerno najveci teret
i stradanja u Hrvatskoj nametnutom ratu. Učinak je bio bitno pogoršanje gospodarskog i društvenog položaja te kvalitete života,
jer država nije razvila instrumentarij primjeren za poticanje proizvodnje, ne postoji stimulativan sustav kreditiranja, zajamčen plasman proizvoda, učinkovita zaštita domaćeg tržišta i dr. S druge
strane, iako prošlost hrvatskoga seljaštva obiluje brojnim bunama,
ustancima i drugim oblicima prosvjeda, sadašnje hrvatsko seljaštvo tih iskustava nije imalo. Svoje interese seljaci su prvi put u suvremenosti pokušali organizirano artikulirati i zaštititi kroz Seljački
savez Hrvatske koji se kasnije prometnuo u Udruženje hrvatskih seljaka, ali bez značajnijeg uspjeha. Najviše uspjeha u artikuliranju
interesa seljaka imao je Hrvatski savez seljaka osnovan u veljači
1999. godine inicijativom Hrvatske seljačke stranke. Hrvatski savez
seljaka organizirao je niz prosvjeda od kojih je najveću medijsku
pozornost imao onaj potkraj lipnja i početkom srpnja 1999. kada su
seljaci traktorima zapriječili javne prometnice. Istraživanje na uzorku
seljaka (201 ispitanik) u naseljima u kojima su seljaci traktorima zaprječavali prometnice provedeno je u kolovozu i rujnu 2001. godine, a kako bi što potpunije osvijetlili prosvjede seljaka autori u
ovom radu rabe i podatke iz ankete među studentima agronomije
u prosincu 2000. (N = 217) i poljoprivrednim stručnjacima u veljači
2001. (N = 64). Budući da je broj ispitanika premali za multivarijantnu
analizu, cilj je rada steći - na više deskriptivnoj razini - uvid u ekonomske i socijalne probleme seljaka i spoznati njihove osnovne
motive i uzroke prosvjeda. Rezultati istraživanja, ponajprije, pokazuju
da su u prosvjedima sudjelovali seljaci u naponu snage koji su se u
prosjeku školovali 10 godina (završili su osnovnu školu i dva razreda
srednje) i koriste prosječno 24,9 hektara zemljišta, u čemu zakupljeno zemljište čini 14,6 hektara, te koji su pretežito pristaše
Hrvatske seljačke stranke (potonje je samorazumljivo jer je prosvjed
ta stranka i organizirala). Činjenica da gotovo dvije trećine ispitanika
uzima zemlju u zakup govori o značajnim strukturnim promjenama u
hrvatskoj obiteljskoj poljoprivredi. Drugo, utvrđeno je da seljaci prihvaćaju blokadu prometnica kao metodu prosvjedovanja, za razliku od studenata agronomije i poljoprivrednih stručnjaka. Međutim, postoji gotovo potpuna suglasnost svih triju skupina ispitanika oko toga da je ekonomski položaj seljaka, a poglavito njihov ugled u društvu veoma nepovoljan, da se položaj seljaka relativno pogoršava, kao što rašireno opće nezadovoljstvo s aktualnom agrarnom politikom. Štoviše, Hrvatska nema ruralne nego
samo poljoprivrednu politiku, a i u tom pristupu nije razvila ni poticajan ni zaštitni instrumentarij primjeren aktualnom položaju seljaka i međunarodno otvorenom tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Treće, autori su ustanovili da voditelji vitalnih obiteljskih gospodarstava, odnosno seljaci sa srednjom i višom školskom naobrazbom, većim posjedom i višim dohotkom
povoljnije ocjenjuju ekonomski i društveni položaj seljaka ipostojeću
agramu politiku, nego seljaci s nižim obrazovanjem i nižim dohotkom.
Razlog je jednostavan: vitalna obiteljska gospodarstva posjeduju reproduktivnu sposobnost.
Ključne riječi
prosvjedi seljaka; organiziranost seljaka; status seljaka; Hrvatska
Hrčak ID:
34558
URI
Datum izdavanja:
23.3.2009.
Posjeta: 1.934 *