Kratko priopćenje

Emisija i imisija sumporovog dioksida na području Riječkog zaljeva

Nada Matković
Ana Alebić-Juretić

Sažetak

Zbog visokih emisija iz industrijskih izvora, sredinom osamdesetih godina Rijeka je bila među gradovima s najvišom koncentracijom sumpor dioksida u Hrvatskoj. Prosječne godišnje koncentracije sumpor dioksida prelazile su 100 µg/m3 u središtu grada, na području Bakarskog zaljeva godišnji prosjek kretao se od 70 do 80 µg/m3, dok je u prigradu iznosio oko 40 µg/m3. Od kraja osamdesetih godina započinje trend pada koncentracija sumpor dioksida tako da su 1995. god. prosječne godišnje vrijednosti zadovoljavale preporučenu vrijednost kakvoće zraka na čitavom području Riječkog zaljeva. Razlog tomu je smanjenje emisija sumpor dioksida u promatranom razdoblju. Katastrom emisija napravljenim na osnovi podataka za 1989. god. emisija sumpor dioksida procijenjena je na oko 36.000 t/god., od čega je udio velikih industrijskih onečišćivača iznosio 95%. Novim katastrom na bazi podataka za 1995. god. emisija je procijenjena na oko 11.000 t/god., što je smanjenje za 70,5%. Unatoč tako velikom smanjenju emisije, udio industrijskih onečišćivača u ukupnoj emisiji sumpor dioksida ostao je nepromijenjen (95%). Ovakvo smanjenje emisija odrazilo se na imisijske koncentracije sumpor dioksida te je u radu dan prikaz kretanja koncentracija sumpor dioksida u razdoblju 1986-1995. na dvije postaje na području grada Rijeke (Čandekova ul. i Ul. F. la Guardije) i Bakarskog zaljeva (Bakar, Krasica) te na jednoj u prigradskom naselju (Viškovo) na zapadnom dijelu Riječkog zaljeva.

Ključne riječi

emisija; imisija; kakvoća zraka; katastar emisija; onečišćenja; Riječki zaljev; sumporov dioksid

Hrčak ID:

3311

URI

https://hrcak.srce.hr/3311

Datum izdavanja:

17.12.1998.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.870 *