Izvorni znanstveni članak

Mogućnosti supsidijarnosti u crkvenom životu

Stjepan Baloban orcid.org/0000-0002-3138-3222 ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Katolička socijalna misao (papa Pio XI. u enciklici Quadragesimo anno, 1931.) otkrila je supsidijarnost kao načelo koje vrijedi za »društveni život u svim stupnjevima«. Preko socijalnoga nauka Crkve načelo supsidijarnosti ušlo je u način razmišljanja i sve više u način organiziranja europskoga društva, barem kao ideal. Vrijeme pokazuje da pojam i načelo supsidijarnosti zadobiva sve veće značenje u europskom društvu.
Manje je poznato da postoje prijepori oko primjene načela supsidijarnosti u Crkvi. Upravo tu, još uvijek nedovoljno raspravljanu tematiku u teologiji i Crkvi obrađuje autor u ovome članku pod naslovom Mogućnosti supsidijarnosti u crkvenom životu. Prva točka »Socijalni nauk Crkve otkriva supsidijarnost« nudi odgovor na pitanje kako je došlo do uvrštenja supsidijarnosti u socijalni nauk Crkve, što je zbog čuvanja tajne bilo nepoznato do vremena kada je Johannes Schasching (1994.), na temelju dokumenata Tajnoga vatikanskog arhiva, o tome progovorio. To će biti posebno zanimljivo za hrvatsko govorno područje, a daje povijesni okvir za razumijevanje druge točke pod naslovom »Odnosi li se supsidijarnost i na život Crkve?« O toj se tematici u Hrvatskoj do sada gotovo nije raspravljalo. Autor polazi od »klasičnog teksta učiteljstva«, tj. Govora novoustoličenim kardinalima pape Pija XII. (20. 2. 1946.) u kojemu papa tvrdi da supsidijarnost vrijedi »i za život Crkve, bez da se nanosi šteta njezinoj hijerarhijskoj strukturi«. Nakon toga se ukratko ukazuje na povijest »zaborava« te tematike te ponovno buđenje interesa na Drugoj izvanrednoj Biskupskoj sinodi u Rimu 1985. godine. Na temelju dvojice autora, klasika, Oswalda von Nell-Breuninga i Waltera Kaspera, autor pokazuje da je primjena supsidijarnosti moguća u crkvenom životu. Treća točka »Moguća područja primjene načela supsidijarnosti u crkvenom životu« pokazuje da je, s jedne strane, moguća primjena supsidijarnosti na različitim područjima, o čemu govore dvojica prije spomenutih autora. S druge strane, ne samo da ta primjena nije razrađena nego se o njoj u novije vrijeme malo raspravlja. U Hrvatskoj je to potpuno nova tema. Autor zaključuje da su argumenti Nell-Breuninga i Kaspera uvjerljivi i da će se u budućnosti trebati više pozornosti posvećivati primjeni supsidijarnosti u crkvenom životu bez obzira što je to crkveno i teološki osjetljiva tema. Za učinkovitu je raspravu o toj tematici u Hrvatskoj važno poznavati povijesni kontekst kako uvrštenja načela supsidijarnosti u socijalni nauk Crkve tako i prijepore oko primjene supsidijarnosti u Crkvi.

Ključne riječi

supsidijarnost; primjena supsidijarnosti u Crkvi; hijerarhijska struktura; područja nadležnosti; poštivanje slobode i dostojanstva osobe; udio vjernika laika

Hrčak ID:

35260

URI

https://hrcak.srce.hr/35260

Datum izdavanja:

18.3.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.868 *