Stručni rad
Ratno seksualno nasilje nad ženama i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije: prostori disjunkcije
Sara Meszaros
Sažetak
Tekst problemski analizira tretman ratnoga seksualnog nasilja nad ženama pri Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ). Ishodište te analize je rodnoetnički diskurs, utemeljen na procjenama informacija o ratnim silovanjima, odaslanim od strane medija i UN – a. Nastala su dva temeljna smjera promišljanja – rodnosubjektni i etnopolitički. Rodnosubjektni korpus teorija rodno dimenzionira ratno seksualno nasilje. Etnopolitički propituje odnos između ženskog i etničkog subjekta. Analitički problematična mjesta imenujem prostorima disjunkcije. Prvi takav prostor je žensko tijelo. U njemu se raspravlja o inzistiranju MKSJ-a na proglašavanju ratnim zločinima samo onih silovanja koja su bila dijelom sustavne i masovne politike silovanja. Drugi prostor disjunkcije je ženski subjekt. U njemu se propituje podređivanje ženskog subjekta etničkom subjektu, a što je najevidentnije u tretiranju prisilne trudnoće isključivo u kontekstu etničkog čišćenja. Posljednji, treći prostor disjunkcije je ženska šutnja. Pravno zanemarivanje preživljavateljica i svjedokinja od strane MKSJ-a, što povećava vjerojatnost sekundarne viktimizacije. Time se obeshrabruje slamanje šutnje. U zaključnom se dijelu razmatra moguće posljedice humanitarnopravnog utemeljenja patrijarhalne konstrukcije etniciteta u mirnodopskom kontekstu s posebnim osvrtom na perpetuiranje etnocentrizma i patrijarhata. Međunarodni kazneni sud (MKZ) nije prepoznat kao mogućnost pronalaženja disjunkcijama ispražnjenog prostora pravde. To mjesto bi mogli preuzeti sudovi alternativne pravde.
Ključne riječi
ratno seksualno nasilje nad ženama; ratno silovanje; Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije; rodnoetnički diskurs
Hrčak ID:
3425
URI
Datum izdavanja:
15.11.2004.
Posjeta: 4.067 *