Sažetak sa skupa
Utjecaj bruksizma na čeljusne kretnje
M. Muhvić-Urek
I. Uhač
Z. Kovač
M. Šimunović-Šoškić
Robert Antonić
Josipa Borčić
Sažetak
Etiologija temporomandibularnih poremećaja (TMD) još je uvijek nerazješnjena. Mogući utjecaj bruksizma predmet je mnogih rasprava.
Svrha ovog istraživanja bila je odrediti učinak bruksizma na funkciju stomatognatoga sustava.
Ispitivana se skupina sastojala od 46 bruksista u dobi od 24-52 godine (x = 35,03 ± 6,92). Kontrolnu skupinu tvorilo je 50 nebruksista u dobi od 25-51 (x = 37,24 ± 6,37). Dijagnoza bruksizma postavljena je anamnestičkim upitnikom i kliničkim pregledom. Za mjerenje kretnje čeljusti uporabljena je precizna klizna mjerka. Mjereno je maksimalno otvaranje, desna i lijeva maksimalna laterotruzijska kretnja, te maksimalna protruzijska kretnja.
U skupini bruksista srednja vrijednost maksimalnog otvaranja bila je 48,51 ± 5,01 mm, a u skupini nebruksista 49,76 ± 6,92 mm. Srednja vrijednost maksimalne desne laterotruzijske kretnje u skupini bruksista iznosila je 10,04 ± 2,51 mm, a kontrolna skupina imala je srednju vrijednost 10,31 ± 2,47 mm. Maksimalna lijeva aterotruzijska kretnja u bruksista iznosila je 9,74 ± 2,50 mm, a vrijednost kontrolne skupine bila je 10,33 ± 2,30 mm. Maksimalna
protruzijska kretnja kod bruksista iznosila je 9,53 ± 1,97 mm, a u kontrolnoj skupini 10,81 ± 2,29 mm. Pearson ?2 test pokazao je statistički znatnu razliku između ispitivanih skupina (p < 0,05) jedino u varijabli maksimalne protruzijske kretnje (t = 2,93, p = 0,0004).
Rezultati ovog istraživanja upućuju na zaključak da bruksizam može imati samo ograničeni utjecaj na pokretljivost čeljusti.
Ključne riječi
Hrčak ID:
3455
URI
Datum izdavanja:
15.9.2003.
Posjeta: 2.294 *