Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

Utjecaj doksiciklina na preoblikovanje kosti nakon terapije periapeksne lezije

D. Šnjarić
M. Kovačević
S. Bešlić
T. Tamarut
J. Horvat
D. Kuiš


Puni tekst: hrvatski pdf 55 Kb

str. 376-377

preuzimanja: 476

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 50 Kb

str. 377-377

preuzimanja: 517

citiraj


Sažetak

Svrha je istraživanja bila ocijeniti preoblikovanje kosti nakon endodontske terapije periapeksnih lezija kombinirane s uporabom doksiciklina, mjerenjem površine osteoida, debljine osteoida, osteoklastnog indeksa i broja upalnih stanica u usporedbi s preoblikovanjem kosti nakon endodontske terapije bez uporabe antibiotika na psećemu modelu.
Pokus je izveden na šest pasa mješanaca. Endodontska je terapija učinjena 35 dana nakon namjernoga trepaniranja pulpne komore. Mehanička obrada ProFile® Ni-Ti rotirajućim instrumentima, crown-down tehnikom, izvedena je na 39 korijenskih kanala koji su zatim punjeni Thermafill® obturatorima i Top Seal® cementom, na radiološki potvrđenoj duljini do apeksne delte. Kaviteti su zatim ispunjeni amalgamom. Životinje su podijeljene u skupinu 1 (antibiotska; tri životinje; 21 korijen) i u skupinu 2 (neantibiotska;
tri životinje; 17 korijena). Neposredno nakon endodontske terapije životinje iz skupine 1 primale su doksiciklin (10 mg/kg, Hiramicin®, Pliva d.d., Zagreb, Hrvatska) tijekom 12 dana. Sve životinje su žrtvovane 35. dana nakon endodontske terapije, te su čeljusti uklopljene u metil-metakrilat. Nedemineralizirani rezovi debeli 5 µm
obojeni su Toluidinskim modrilom. Histomorfometrijski indeksi (površina osteoida, debljina osteoida, osteoklastni indeks i broj upalnih stanica) mjereni su svjetlosnim mikroskopom služeći se računalnim programom (ISSA, Vams, Zagreb, Hrvatska).
Vrijednosti debljine osteoida (skupina 1: 15,33 µm ± 33,49; skupina 2: 15,62 µm ± 7,41; p > 0,05) i broja upalnih stanica ( group 1: 117,16 ± 38,66 ; group 2: 111,39 ± 75,81; p>0,05) nisu pokazale statistički znatne razlike između skupina. Razlika između skupina statistički je bila znatna između mjerenih vrijednosti površine osteoida i osteoklastnog indeksa. Površina osteoida veća je u skupini
1 (skupina 1: 30,56% ± 15,51; skupina 2: 10,34% ± 11,60; p < 0,0001). Osteoklastni je indeks niži u skupini 1 (skupina 1: 43,13 mm - 2 ± 41,25; skupina 2: 111,34 mm - 2 ± 115,46; p<0,001). Za statističke raščlambe uporabljen je Mann-Whitney U test.
Ne postoji razlika u debljini osteoida i broju upalnih stanica među skupinama. Površina osteoida je veća, a osteoklastni indeks je manji u skupini 1 (antibiotska skupina), što upozorava na veći potencijal koštanoga cijeljenja.

Ključne riječi

Hrčak ID:

3564

URI

https://hrcak.srce.hr/3564

Datum izdavanja:

15.9.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.749 *