Izvorni znanstveni članak

Utjecaj latentnih motoričkih sposobnosti na uspjeh u judo borbi

Hrvoje Sertić ; Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Stanislaw Sterkowicz ; University School of Physical Education, Cracow, Poland
Dinko Vuleta ; Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Uvod i cilj istraživanja

Neprestano mijenjanje situacija, njihova dinamičnost, tijekom borbe od boraca traži dobru usvojenost tehničko-taktičkih stereotipa koje primjenjuju, sposobnost trenutačne reorganizacije tih sterotipa te stalno stvaranje novih obrambenih, napadačkih i protunapadačkih programa djelovanja.
Činjenica da se tehnika juda u borbi primjenjuje uz konstantan protivnikov otpor te da svaka natjecateljska borba traje pet minuta, govori o velikoj energetskoj potrošnji judaša. Ako veličina energetske potrošnje judaša ovisi o trajanju i intenzitetu rada, karakteru tog rada te količini angažirane muskulature, onda judaš obavlja na natjecanju i treningu izuzetno težak rad praćen visokim stupnjem psihičkog naprezanja. Budući da prema pravilima natjecanja postoje i mogućnosti brzog završetka, u borbi se odvija pravi psihološki rat zbog kojega je potrošnja energije još i veća.
Na uspjeh u judaškoj borbi, odnosno općenito u judu, utječu manje ili više sve ili gotovo sve čovjekove dimenzije, pa ih je sa znanstvenog aspekta potrebno ne samo utvrditi, već i ukazati na veličinu i smjer njihove povezanosti s uspjehom.
Globalni je cilj ovog istraživanja utvrđivanje veličine i smjera relacija nekih motoričkih varijabli s uspjehom u borbi u stojećem stavu u judu.
Metode rada
Uzorak ispitanika definiran je kao skup redovnih studenata Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 122 ispitanika muškog spola,
Za procjenu motoričkih sposobnosti ispitanika u ovom istraživanju izabrano je 15 motoričkih testova koji najbolje definiraju latentne dimenzije koordinacije, repetitivne snage (snažne izdržljivosti ili izdržljivosti u snazi), eksplozivne snage, brzine i fleksibilnosti.
Uspjeh u borbi u stojećem stavu definiran je dvjema kriterijskim varijablama: broj pobjeda i tehničke efikasnost. Prema prvom kriteriju izračunat je broj sveukupnih pobjeda iz pet borbi, a prema drugom kriteriju sumirana je tehnička efikasnost u borbama temeljem bodova dodijeljenih (i pobjedniku i poraženomu) za izvedene akcije.
Sve prediktorske i kriterijske varijable bile su podvrgnute standardnim deskriptivnim postupcima za određivanje njihovih osnovnih statističkih parametara. Izračunate su: aritmetičke sredine (Mean), standardne devijacije (SD), najniži (MIN) i najviši (MAX) rezultati te koeficijenti asimetričnosti (skewness) i spljoštenosti (kurtosis) distribucije rezultata. Latentni prostor određen je faktorskom analizom pod modelom glavnih komponenata (Hotellingova metoda). Relacije između manifestnih i latentnih motoričkih varijabli s uspjehom u borbi u stojećam stavu utvrđene su regresijskom analizom.

Rezultati

Analiza deskriptivnih statističkih parametara varijabli za procjenu motoričkih sposobnosti otkriva da su motoričke varijable normalno distribuirane, osim varijable čučnjevi s teretom (MRLPCT).
Hotelingovom metodom glavnih komponenata, a prema G-K kriteriju, ekstrahirano je 5 značajnih glavnih komponenata matrice korelacija motoričkih mjera. Temeljem glavnih komponenatai definirano je 5 statistički značajnih faktora
Definirani i imenovani su na sljedeći način: prvi faktor je nazvan relativna snaga, drugi oblimin faktor diferencira osobe prema načinu i tipu očitovanja snage, apsolutne eksplozivne i relativne repetitivne, pa ga se za potrebe interpretacije može nazvati topološki faktor. Treći izolirani faktor može se bez većih poteškoća interpretirati kao fleksibilnost, dok je četvrti faktor interpretiran kao apsolutna repetitivna snaga, a peti kao sposobnost izvođenja složenih motoričkih zadataka brzinsko-eksplozivnog tipa.
Regresijskom analizom obrađen je utjecaj prediktorskog skupa na kriterij uspjeha u borbi u stojećem stavu definiranog brojem pobjeda (BRPOBJ), pri čemu je prediktorski skup činilo pet izoliranih faktora latentnih motoričkih dimenzija definiranih kao: relativna snaga, topološki faktor, fleksibilnost, apsolutna repetitivna snaga i sposobnost izvođenja složenih motoričkih zadataka brzinsko-eksplozivnog tipa. Između latentnih motoričkih dimenzija te uspjeha u borbama u stojećem stavu definiranog brojem pobjeda ostvarena je statistički značajna povezanost na razini od .01. Multipla korelacija iznosi .38, što objašnjava oko 14% ukupne varijance kriterija uspjeha u borbi u stojećem stavu definiranog brojem pobjeda.
Pojedinačni pozitivan, statistički značajan doprinos objašnjenju varijance kriterija uspjeha u borbi u stojećem stavu definiranog kao broj pobjeda ostvaruju faktori imenovani kao fleksibilnost i sposobnost izvođenja složenih motoričkih zadataka brzinsko-eksplozivnog tipa.
Regresijskom analizom definiran je utjecaj prediktorskog skupa izoliranih latentnih motoričkih dimenzija na kriterij za procjenu tehničke efikasnosti u borbi u stojećem stavu prema kriteriju maksimalna vrijednost bodovane akcije (BMAXB). Iz tablice je vidljivo kako je ostvarena statistički značajna povezanost prediktorskog skupa i uspjeha u judo borbi u stojećem stavu definiranog tehničkom efikasnošću prema kriteriju maksimalna vrijednost bodovane akcije i to na razini od .01. Dobivenom multiplom korelacijom od .40 objašnjeno je oko 16% ukupne varijance za procjenu tehničke efikasnosti u borbi u stojećem stavu definirane prema kriteriju maksimalna vrijednost bodovane akcije.
Pojedinačni, statistički značajan doprinos objašnjenju varijance kriterija definiranog tehničkom efikasnošću prema kriteriju maksimalna vrijednost bodovane akcije ostvaruju faktori imenovani fleksibilnost, čiji parcijalni koeficijent iznosi .25, i sposobnost izvođenja složenih motoričkih zadataka brzinsko-eksplozivnog tipa, čiji parcijalni koeficijent iznosi .21.

Rasprava i zaključak

Statistički značajna povezanost motoričkih varijabli s kriterijima uspjeha u borbi u stojećem stavu ostvarena je u latentnom prostoru.
Povezanost latentnih motoričkih dimenzija s uspjehom u borbi utvrđena je regresijskom analizom dva kriterija uspješnosti u borbi (broj pobjeda, tehnička efikasnost). Koeficijenti multiple korelacije statistički su značajni, a razine su gotovo identične (broj pobjeda - R=.38, maksimalna vrijednost bodovane akcije - R=.40), čime se objašnjava prosječno 15% varijance uspješnosti u borbi. Statistički značajan pojedinačni doprinos objašnjenju varijanci uspješnosti u borbi prema oba kriterija od pet izoliranih dimenzija imaju samo dvije, fleksibilnost i sposobnost izvođenja složenih motoričkih zadataka brzinsko-eksplozivnog tipa.
Utjecaj faktora fleksibilnosti na uspješnost u borbi objašnjava se zahtjevom da natjecatelj, i u napadu i u obrani, pri izvođenju tehničkih elemenata, izvodi pokrete velikih amplituda bez prevelike krutosti mišića.
Utjecaj faktora interpretiranoga kao sposobnost izvođenja složenih motoričkih zadataka brzinsko-eksplozinog tipa, koji definiraju prvenstveno koordinacijski testovi, na uspješnost u borbi tumači se zahtjevom da se specifična složena gibanja u borbi izvode brzo. Drugim riječima, kvalitetno tehničko djelovanje natjecatelja u borbi, zbog složenosti judaške tehnike, nije moguće bez sposobnosti definirane tim faktorom koji je u biti po svojoj prirodi izrazito koordinacijski.

Ključne riječi

Hrčak ID:

38489

URI

https://hrcak.srce.hr/38489

Datum izdavanja:

30.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.291 *