Izvorni znanstveni članak

Rotacijska analiza ekipne igre na europskom prvenstvu u odbojci 2003. u zagrebu

Tomislav Đurković ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Nenad Marelić ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Tomica Rešetar ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia

Sažetak

Uvod

Integralna analiza utakmice podrazumijeva niz radnji usmjerenih na promatranje, praćenje, prikupljanje, pohranjivanje, obradu, interpretaciju i prezentaciju podataka o vlastitoj igri i igri protivnika za vrijeme i nakon utakmice. S obzirom na specifičnost odbojke ekipa se mora uvježbavati u svih 6 rotacija igre. Točno određeni raspored igrača na mreži i u polju u određenoj rotaciji može rezultirati više ili manje uspješnom igrom, na što utječe puno faktora, kao što su: tehničko-taktička znanja igrača, antropometrijske karakteristike, njihove motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti te konativne osobine. Cilj ovoga istraživanja je usporedba skupina polufinalista i ostalih ekipa u prostoru pokazatelja situacijske učinkovitosti u svakoj od 6 rotacija zasebno.

Metode istraživanja

Uzorak entiteta čini 19 utakmica odigranih na EP kadeta u Zagrebu 2003. godine. Natjecalo se 8 reprezentacija koje su bile podijeljene u dvije skupine: skupinu ”A” (Poljska, Nizozemska, Njemačka i Hrvatska) i skupinu ”B” (Rusija, Slovačka, Češka i Italija). Nakon odigranih utakmica po skupinama, slijedile su utakmice za plasman. Prediktorski skup varijabli predstavljaju sljedeće faze odbojkaške igre: servis, prijem servisa, napad, blok, obrana i kontranapad. Kriterijska varijabla binarno je definirana i diferencira odigrane utakmice reprezentacija polufinalista (1) od ostalih reprezentacija (0). Podaci s odigranih utakmica zabilježeni su pomoću statističkog programa DATAVOLLEY. Statističkim programom Statistica 7.0. izračunati su deskriptivni pokazatelji za obje skupine ekipa, a diskriminacijskom je analizom provjerena razlika u igri između polufinalista i ostalih ekipa u prostoru 6 situacijskih parametara u svih 6 rotacija.

Rezultati

Statistički značajne razlike postoje u rotacijama 5 i 3 (p<.01). U ostalim rotacijama (1, 6, 4 i 2) na osnovi odabranog skupa varijabli nisu evidentirane značajne razlike. Razlika među dvjema skupinama ekipa u rotacijama 5 i 3 može se registrirati već na deskriptivnoj razini (usporedba srednjih ocjena u promatranim varijablama). Najveće razlike između dviju skupina ekipa u rotaciji 5 prikazuju se u varijablama servis (polufinalisti 2,57 - ostali 2,27), kontranapad (polufinalisti 3,68 – ostali 3,10) i napad (ostali 4,05 - polufinalisti 3,68). Najveće razlike između dviju skupina ekipa u rotaciji 3 prikazuju se u varijablama blok (ostali 3,45 – polufinalisti 2,46), napad (polufinalisti 3,94 – ostali 3,43) i servis (polufinalisti 2,69 - ostali 2,46).
U rotaciji 5 struktura diskriminacijske funkcije je bipolarna. Polufinalisti su smješteni na negativnom, a ostale ekipe na pozitivnom polu. Negativni pol definiraju varijable servis, kontranapad i obrana polja, a pozitivni napad, prijem servisa i blok.
Najveću projekciju na diskriminacijsku funkciju ima varijabla servis (-.54). Do nje po veličini projekcije nalazi se varijabla kontranapad (-.33). Ti rezultati govore da grupa polufinalista dominira učinkovitošću u kompleksu II, tj. u fazama igre koje slijede nakon vlastitog servisa (uključujući servis). Vrlo je vjerojatno da agresivan servis (većina igrača na ovom turniru servirala je agresivan skok servis) u ovoj rotaciji dovodi ili do izravnih poena ili do olakšanog kontranapada za reprezentacije polufinalista. Nižu projekciju ima varijabla napad (0.29) u čijoj izvedbi je skupina ostalih ekipa bila ravnopravna, često i uspješnija. Varijable prijem servisa (.10), blok (.08) i obrana polja (-.06) imale su minimalne projekcije na diskriminacijsku funkciju.
U rotaciji 3 struktura diskriminacijske funkcije je također bipolarna. Polufinalisti su smješteni na pozitivnom, a ostale ekipe na negativnom polu. Pozitivni pol definiraju varijable napad, servis, prijem servisa i obrana, a negativni varijable blok i kontranapad.
Najveću projekciju na diskriminacijsku funkciju ima varijabla blok (-.56). S obzirom na to da se ta varijabla nalazi na negativnom polu, možemo pretpostaviti da je skupina ostalih ekipa bila uspješnija u toj fazi igre. S obzirom na dominaciju u fazi bloka, logički slijed je dominacija skupine ostalih ekipa i u varijabli kontranapad (-.13). Sljedeća varijabla po veličini je napad (.33), koja se nalazi na pozitivnom polu, što znači da su u toj varijabli bile učinkovitije ekipe polufinalista, kao i u varijabli servis (.22). Varijabla prijem servisa (.17), nalazi se s niskom projekcijom na pozitivnom polu, što je i logično jer je učinkovitost u njoj jedan od preduvjeta za visoku učinkovitost u varijabli napad (precizan prijem omogućava brži i raznovrsniji napad protiv slabije organiziranog sustava bloka i obrane). Skupina polufinalista, dakle, zadržava dominaciju u kompleksu I.

Rasprava i zaključak

Gledajući s aspekta kompleksa igre može se zaključiti da se na osnovi varijabli iz kompleksa II ove dvije skupine ekipa mogu puno bolje razlikovati. To je zapravo i logično jer je u kompleksu kontranapada puno teže doći do poena. Naime, u odbojci ekipa koja prima servis i organizira napad u određenoj je prednosti pa i manje kvalitetne ekipe završavaju fazu napada sa čak 70% uspješnosti. Kada analiziramo vrijednosti samo na razini faza, onda se može vidjeti da je najveće projekcije na diskriminacijske funkcije imala varijabla servis, zatim varijabla napad, blok te varijable kontranapad. Vrlo niske projekcije imale su varijable prijem servisa i obrana.

Ključne riječi

Hrčak ID:

38546

URI

https://hrcak.srce.hr/38546

Datum izdavanja:

30.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.043 *