Izvorni znanstveni članak
HRVATSKO POSTAJE GLOBALNO KULTURNI MÉTISSAGE: OD SELJAČKOGA RUPCA DO GRAĐANSKE KRAVATE
Jasna Čapo Žmegač
orcid.org/0000-0001-6181-2860
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Devedesete su godine prošloga stoljeća razdoblje intenzivne konstrukcije simbola hrvatskoga identiteta. Jedan između tih projekata – kreacija priče o hrvatskoj provenijenciji kravate – koju
potpisuje privatna neprofitna ustanova nazvana Academia Cravatica – analitički je zanimljiv ne samo zbog priređivanja manje ili više spektakularnih kulturnih događanja nego i zbog vještoga baratanja s ikoničkim postmodernim konceptima fleksibilnih identiteta, koncentričnih krugova i razina pripadnosti, interakcije i miješanja kultura i sl.
U radu su predstavljene odabrane "kravatološke" akcije u organizaciji Academie Cravatice, a potom se kroz povijest širenja, promjena i resemantizacija rupca hrvatskih seljaka analiziraju
mijene kojima je taj predmet bio izložen od 17. stoljeća do danas.
Kroz povijest difuzije, transformacija i resemantizacija rupca hrvatskih seljaka/vojnika mijene su se događale na nekoliko razina. U društvenom smislu, od seljačkog (vojničkog) odjevnog predmeta postao je dijelom građanskog odijela. U prostornom smislu, s relativno uskog zemljopisno definiranog prostora raširio se društvenim prostorom suvremenoga građanstva, koje se zbog globalnosti zemljopisno (teritorijalno) ne može pobliže odrediti. Promotre li se etnonacionalni razmjeri mijene, uočavaju se brojne resemantizacije: od predmeta kao dijela regionalne kulture jedne hrvatske etnije u susretu hrvatskih vojnika sa svojim europskim kolegama postaje nacionalnom oznakom. Potom, preuzimanjem u europske odjevne stilove biva inter-nacionalnim ili trans-nacionalnim kulturnim dobrom u kojemu se susreću i kreoliziraju različite tradicije, htijenja i konteksti. Konačno, od devedesetih godina 20. stoljeća naovamo, posebno nastojanjima Academie Cravatice, u predmet se upisuju nacionalni, hrvatski sadržaji, dakle ponovno se konstruira kao nacionalna oznaka. Istodobno dobiva i inter- i trans-nacionalne sadržaje jer se proglašava simbolom europske, odnosno građanske kulture i znakom nekih temeljnih
civilizacijskih i općeljudskih vrijednosti (ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti).
Autorica zaključuje da akcije kojima Academia Cravatica promovira svoju filozofiju (a preko nje Potomac d. d. i marku Croata) samo na prvi pogled ispisuju poželjan projekt hrvatskog identiteta (u smislu u kojemu Bauman i Hall govore o identitetu kao o projektu). Međutim, o njima valja govoriti i kritički jer implicitno ili eksplicitno koriste evolucijski, europocentrični i patrijarhalni diskurs.
Ključne riječi
identitet; rubac; kravata; Hrvatska
Hrčak ID:
39161
URI
Datum izdavanja:
30.6.2009.
Posjeta: 2.835 *