Izvorni znanstveni članak
Ranokršćanski Split
Stanko Piplović
Sažetak
Kao simboličan postanak Splita uzima se gradnja Dioklecijanove palače početkom IV. stoljeća. To se može samo uvjetno prihvatiti jer sama palača još uvijek nije tada bila grad. Prema Tomi Arhiđakonu iz XIII. stoljeća nakon razaranja Salone, glavnog grada rimske provincije Dalmacije, za provale barbarskih plemena, odbjegli stanovnici su našli utočište i naselili bivšu carevu palaču koja je tada djelimice služila za posebne svrhe. Tako je tek u VII. stoljeću nastao grad.
Međutim, brojni ostaci ranokršćanskih crkava u neposrednoj okolici svjedoče da je splitski poluotok već V.-VI. stoljeću bio gusto nastanjen. Tu su postojale crkva sv. Bazilija u predjelu Meja, memorija sv. Feliksa na mjestu današnjega samostana sv. Frane, Gospa od Spinuta sjeverno od grada, Basilice picte s krstionicom uz cestu prema Saloni, crkva sv. Katarine na istočnoj strani, i dalje u tom smjeru starija crkva na mjestu današnje sv. Mande. Osim crkava, pronađene su na više mjesta nekropole iz toga vremena.
Unutar perimetra nekadašnje Dioklecijanove palače, također, je postojalo više crkvica. Vrlo rano su mauzolej i Jupiterov hram pretvoreni u kršćanske bogomolje. Uz njih već tada je postojala crkvica sv. Martina unutar ophodnog hodnika za stražu na sjevernom zidu rimske palače. Vjerojatno je slično bilo i na zapadu gdje se nalazi crkvica Gospe od Zvonika.
Osim ostataka građevina, pronađeni su i brojni kameni ulomci s uklesanim tipičnim ranokršćanskim križevima, većinom ugrađenih kao spolije u vanjske zidove srednjovjekovnih građevina. Najvažniji je onaj uklesan na arhitravu Zapadnih vrata Dioklecijanove palače gdje je priklesana poganska božica i izrađen križ.
Ukupno je do sada poznato 15 spolija s križevima, bez onih koji su uklesani u ranokršćanskim crkvama. Raspoređene su po čitavoj površini unutar careve palače, osim u jugozapadnom dijelu. Ali križevi nisu uočeni ni u području srednjovjekovnog proširenja grada na zapadnoj strani.
Nova otkrića navode da se stajališta o prvim počecima grada Splita korigiraju. Promjene su se izgleda događale ranije i intenzivnije nego što se do sada smatralo. U antici je najmanje sedam ranokršćanskih crkava bilo u neposrednoj okolici. Unutar zidova carske palače bilo ih je, koliko se zna, četiri. A brojnost spolija i njihova koncentracija upućuje na još eventualno tri. Znači, prvo urbano naselje na mjestu Dioklecijanove palače ne može se datirati već njezinom gradnjom, a niti naseljavanjem nakon provale barbara. Ono je nastalo u vremenu između ta dva događaja, u kasnoj antici.
Ključne riječi
Ranokršćanski Split; Salona; palača; car Dioklecijan
Hrčak ID:
39266
URI
Datum izdavanja:
1.9.2008.
Posjeta: 2.348 *