Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Ekofiziološki odziv suncu izloženih sadnica obične bukve (Fagus sylvatica l.) pri različitim razinama gnojidbe

Nenad Potočić ; Šumarski institut Jastrebarsko
Ivan Seletković ; Šumarski institut Jastrebarsko
Matjaž Čater ; Gozdarski inštitut Slovenije
Tomislav Čosić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mario Šango ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mislav Vedriš ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 434 Kb

str. 289-300

preuzimanja: 511

citiraj


Sažetak

Sušenje obične jele (Abies alba Mill.) većih razmjera, prisutno u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina, dovelo je do netipičnih stanišnih uvjeta za rast podmlatka obične bukve (Fagus sylvatica L.) na područjima bu kovo-jelovih šuma. Ovakav razvoj događaja u kontradikciji je s prihvaćenom šumarskom praksom i poznatim ekološkim zahtjevima bukve (skiofilnost, osje tljivost na sušu).
Da bismo odredili osnovne parametre ekofiziološkog odziva klijanaca bukve na uvjete punog osvjetljenja, postavljen je rasadnički pokus s tri razine gnojidbe (2, 4 i 6 g Osmocote Exact kompleksnog mineralnog gnojiva po litri uzgojnog supstrata), s ciljem oponašanja različitih uvjeta plodnosti tla (niska, optimalna i visoka dostupnost hraniva).
Za svako tretiranje utvrđena je ukupna biomasa klijanaca (lišće, stabljika, korijen) a biljni materijal analiziran je na sadržaj biogenih elemenata (du šika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija). Izmjerena je visina i promjer korije novog vrata biljaka, a morfologija korijena analizirana je pomoću WinRhizo softverskog paketa. Za mjerenja fotosintetskog kapaciteta, krivulje svjetlo snog zasićenja (0, 50, 250, 600 i 1200 µmol/m2s) i A-Ci krivulje (0, 100, 400, 700 i 1000 µmol CO2/l) dobivene su pomoću Li-Cor LI-6400 u kontroliranom okruženju.
Visina, promjer i biomasa sadnica povećavala se s dozom gnojiva. Kon centracije N, P i K rasle su s dozom gnojiva, dok su koncentracije Ca i Mg po kazivale negativni učinak prekomjerne gnojidbe pri najvišoj dozi gnojiva. Duljina korijena, površina korijena i broj vrhova bili su najveći u srednjem tretiranju, a korijen se najslabije razvijao pri najvećoj dozi gnojidbe.
U svim tretiranjima asimilacijska sposobnost bila je povezana s masom lišća (r2=0,59), koncentracijom N u lišću (r2=0,44) i korijenu (r2=0,58) kao i koncentracijom P u lišću (r2=0,45).

Ključne riječi

biomasa, Bukva, fotosinteza, gnojidba, stanje ishrane

Hrčak ID:

39501

URI

https://hrcak.srce.hr/39501

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.030 *