Izvorni znanstveni članak

Uloga metakognitivnih vjerovanja, automatskih misli za vrijeme učenja i atribucija uspjeha u objašnjenju ispitne anksioznosti i akademskoga uspjeha studenata

Ivanka Živčić-Bećirević orcid.org/0000-0002-8295-0223 ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Jasminka Juretić ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Mirjana Miljević ; Opća bolnica "Dr. Ivo Pedišić" Sisak

Sažetak

Novija su istraživanja primarno usmjerena na ispitivanje uloge metakognitivnih vjerovanja u nastanku i održavanju emocionalnih poremećaja, pa tako i na suočavanje pojedinca sa specifičnim situacijama kao što je ispit.
Jedan je od ciljeva ispitivanja bio utvrditi strukturu Upitnika metakognitivnih vjerovanja na uzorku naših studenata. Zanimalo nas je i koliki je doprinos metakognitivnih vjerovanja, kao i automatskih misli za vrijeme učenja i polaganja ispita, objašnjenju ispitne anksioznosti i uspjeha na studiju.
Ispitano je 440 studenata različitih fakulteta i godina studija, 301 djevojka i 139 mladića. Primijenjen je Upitnik metakognitivnih vjerovanja, Upitnik automatskih misli za vrijeme učenja i polaganja ispita i Spielbergerov upitnik ispitne anksioznosti. Studenti su procjenjivali i atribucije akademskoga uspjeha na skali od 4 stupnja za 4 atributa (sposobnosti, trud, okolnosti i sreća).
Na Upitniku su metakognitivnih vjerovanja potvrđena tri originalna faktora (vjerovanja o nemogućnosti kontrole i opasnosti, kognitivna kompetentnost i kognitivna samosvjesnost), dok su čestice preostalih dvaju, koji opisuju stav prema brizi i pozitivna vjerovanja o korisnosti brige, nastali kao kombinacija čestica dvaju originalnih faktora – pozitivnih vjerovanja o zabrinutosti i negativnih vjerovanja koja uključuju praznovjerje, kažnjavanje, odgovornost i potrebu za kontrolom.
Rezultati su hijerarhijskih regresijskih analiza pokazali da ispitane kognitivne varijable značajno bolje objašnjavaju ispitnu anksioznost nego akademski uspjeh studenata. Specifični su prediktori ispitne anksioznosti vjerovanja o korisnosti i funkcionalnosti brige, kao i vjerovanja o nemogućnosti njezine kontrole i opasnosti, kako i sva četiri tipa automatskih misli pri učenju, s nedostatkom motivacije i interesa kao negativnim prediktorom. Samo eksternalne atribucije (okolnosti) su značajan prediktor ispitne anksioznosti.

Ključne riječi

metakognitivna vjerovanja; automatske misli; ispitna anksioznost; atribucije; akademski uspjeh

Hrčak ID:

39920

URI

https://hrcak.srce.hr/39920

Datum izdavanja:

30.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.029 *