Izlaganje sa skupa
Duhovnost u Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije
Jakov Mamić
; Zagreb
Sažetak
Temu Duhovnost-izvori-tematika-težišta istraživali smo u Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije(VĐSB) od godine 1948.-1996. Kroz tih 48 godišta, 576 brojeva, uočili smo da VĐSB-e posvećuje punu pozornost temi duhovnosti. Kako bismo dobili razumljiv i koistan uvid u to duhovno i pastoralno bogatstvo hrvatske teologije, sveukupni smo
materijal razvrstali na tri glavne cjeline: prva je "sustavne duhovnosti" sa četiri podteme (svetost, molitva, modeli duhovnosti, pučka pobožnost); druga cjelina je "staleška duhovnost" sa tri podteme: duhovnost laika (sa podtemama: duhovnost obitelji, duhovnost žene), svećenička duhovnost i redovnička duhovnost; treća cjelina se odnosi na "teme suvremene duhovnosti", gdje smo identificirali šest važnih područja: Duh Sveti i duhovna gibanja u nas, nevjera u sotonu i satanizmi, duhovni izričaj, duhovnost mira, duhovnost rada i na koncu duhovne antinomije.
Kao što je lako vidljivo iz ovoga pregleda, u istraživanju smo dali osobitu težinu temama i težištima unutar raznih tema (to su naše podteme). S obzirom na samu stvarnost "duhovnosti", bilo da je riječ o pojmu bilo o življenoj stvarnosti, nalazimo da je vrlo prisutna u svim godištima VĐSB, makar ne kontinuirano i ne uvijek pod tim terminom.
Nerijetko se sadržaj svojstven našoj temi nalazi pod "rubrikama" pastoralne, liturgijske, moralne i biblijskoteološke tematike. To pokazuje da jeVĐSB pridavao važnost upravo svojoj temeljnoj orijentaciji "pastoralnog pomagala". Isto tako vidljiv je izdiferencirani pristup sadržajima i metodama kako u godištima prije Drugog vat. koncila tako i u ovim nakon Koncila: primjećuju se pomaci u razumijevanju duhovnosti, ne samo kao asketske vježbe svojstvene samostansko-svećuničkom dijelu Crkve, nego kao stvarnost kršćaninu imanentna, te je ona posljedica kvalitete shvaćanja same vjere. Sintetizirajući te pomake mogli bismo kazati da određeni hod od "individualnog" poimanja duhovnog života prema komunitarnom, od "sakralnoga" kao isključivoga prostora događanja spasenja prema svijetu i poviiesti kao mjestu milosti i izrastanja u svetosti, od "privatnoga" prema liturgijskome, od "nagovornoga"(egzortativnoga) prema objavljenom (osluškivanom). Nalazimo takoder da VĐSB s jednakim interesom prati razvoj duhovnosti optenito kao i suvremena duhovna kretanja. Istina to nije uvijek ni sustavno ni cjelovito, što ne treba ni očekivati od VĐSB-e)
Ključne riječi
Hrčak ID:
40419
URI
Datum izdavanja:
30.9.1998.
Posjeta: 1.159 *