Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/10004-1254-60-2009-1941
Utjecaj pasivnog pušenja na radnome mjestu na dišne simptome, funkciju pluća i bronhijalnu reaktivnost u uredskih spremačica-nepušačica
Jordan Minov
orcid.org/0000-0002-9870-4756
; Institute for Occupational Health of R. Macedonia – WHO Collaborating Center for Occupational Health and GA2LEN Collaborating Center, Skopje, Macedonia
Jovanka Karadžinska-Bislimovska
; Institute for Occupational Health of R. Macedonia – WHO Collaborating Center for Occupational Health and GA2LEN Collaborating Center, Skopje, Macedonia
Kristin Vasilevska
; Institute of Epidemiology and Biostatistics, Skopje, Macedonia
Snežana Risteska-Kuc
; Institute for Occupational Health of R. Macedonia – WHO Collaborating Center for Occupational Health and GA2LEN Collaborating Center, Skopje, Macedonia
Sašo Stoleski
; Institute for Occupational Health of R. Macedonia – WHO Collaborating Center for Occupational Health and GA2LEN Collaborating Center, Skopje, Macedonia
Sažetak
Provedeno je presječno istraživanje na skupini od 84 žene nepušačice u dobi od 24 do 56 godina s ciljem procjene učinaka pasivnog pušenja na radnome mjestu na dišne simptome, funkciju pluća i bronhijalnu reaktivnost.
Podaci o dišnim simptomima, radnom stažu na poslovima spremačica ureda te o pasivnom pušenju na radnome mjestu prikupljeni su primjenom anketnog upitnika. Ispitanicama je zatim učinjen kožni pricktest (ubodni test) na najčešće inhalacijske alergene, mjerene su funkcije pluća te su provedena testiranja na histamin. Unatoč propisima o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, utvrdili smo veliku prevalenciju pasivnog pušenja na radnim mjestima (32,1 %). U tih smo ispitanica utvrdili i značajno veću prevalenciju piskanja u plućima i zadihanosti (25,9 % prema 8,8 %; P=0,036), piskanja u plućima bez prehlade (25,9 % prema 7,0 %; P=0,016) te gubitka daha nakon napora (29,6 % prema 8,8 %; P=0,014) u usporedbi s
ispitanicama koje na radnim mjestima nisu bile izložene pasivnom pušenju. Mjerenja su pokazala i značajno nižu vrijednost maksimalnog ekspiracijskoga protoka pri 25 % forsiranoga vitalnog kapaciteta (MEF25) (53,6 % prema 63,7 %; P=0,001) te značajno višu pojavnost granične bronhijalne hiperreaktivnosti
(22,2 % prema 7,0 %; P=0,044) u ispitanica koje su na radnim mjestima izložene pasivnom pušenju. Ovo je istraživanje dokazalo prisutnost štetnih učinaka na dišni sustav u ispitanica zaposlenih kao spremačice ureda koje su na svojim radnim mjestima bile izložene pasivnom pušenju. Dobiveni rezultati govore u prilog potrebi za oštrijom primjenom postojećih zakonskih propisa kako bi se zaštitilo zdravlje dišnog sustava u svih radnika.
Ključne riječi
duhanski dim u okolišu; zdravstveni učinci na dišni sustav; žene
Hrčak ID:
40683
URI
Datum izdavanja:
15.9.2009.
Posjeta: 2.198 *