Recenzija, Prikaz slučaja
NARODNO STVARALAŠTVO — FOL-KLOR, Organ Saveza udruženja fol-klorista Jugoslavije, God. XV—XVI, sv. 57—64, Beograd 1976—1977, 302 str.
Ante Nazor
Sažetak
Teme su prvih četiriju članaka ove: Narodni pjesnik o drugu Titu, Makedonska narodna pjesma o Titu, Staro i novo u oblikovanju legende o Titu i Albanci Jugoslavije o Titu u svojoj narodnoj pjesmi. Iz tih sadržaja doz-najemo, uz ono što i dosad znamo, nešto o dvama ishodištima epske legende o Titu (revolucionarnom i narodnom) i o tome da Albanci Jugoslavije nikada nisu toliko pjevali kao sada i da se danas nalaze u jednom sveopćem pjesničkom zanosu. Zatim slijedi članak o tome kako narodni pjesnik albanske narodnosti pjeva o likovima revolucije izdvajajući Titov lik i dajući mu one osobine koje se vjekovima cijene kod Albanaca (slobodoum¬lje, junaštvo, pravednost, borbenost). O tome kako je nastala pjesma A bre Makedonce, objašnjava Blaže Ristovski; o pjesmama koje »dragocjeno dopunjuju narodnu predaju o bosanskom ustanku pod Husein-kapetanom Gra-dašćevićem« — Đenana Buturović; o srpskohrvatskoj narodnoj poeziji u mađarskim almanasima i časopisima u doba romantizma — Magdalena Veseli-nović-Sulc, zaključivši da su mađarski almanasi, časopisi i dnevnici tokom cijelog 19. stoljeća »vršili plemenitu fun¬kciju posrednika u upoznavanju života i kulturnih tekovina«, a time doprinosili i zbližavanju ovih dvaju naroda. Govoreći o temi Starina Novak u srpskom i rumunjskom eposu Kristea San-ci u Timok, zaključuje da je rumunjska i srpska balada identična u pogledu težnji koje su pokazivali njeni junaci, ali da rumunjski narodni pjevač na-ginje više basni, fabuli i fantastici, da je više sanajalački raspoložen, da balade imaju nešto od dramatike rumunjskog naroda, dok je srpska balada realističnija, uglađenija, bliža namjeri i cilju itd. Miodrag Stojanović analizira jednu grčku pjesmu o Karađorđu, Milija Stanić daje portret Dide guslarke (Save Mikić), Dejan Bogdanović bavi se anegdotama i pričama koje su stvorene oko imena Nasradin-Hodže i smatra ih vrlo značajnim za komparativistička proučavanja na području usmenog pripovijedanja, posebno kao pogodan predmet za balkansku književnu suradnju, Jasmina Rančić upoznaje nas s rukopisnom zbirkom narodnih umo-tvorina Ribanje na ostrvu Lopudu Vida Vuletića-Vukasovića i Frana Ivankovića. O narodnim predanjima u vlasotinačkom kraju piše Jovan F. Trifunovski, o svadbenom folkloru u Izmorniku Momčilo Zlatanović, dok Novak R. Miljanić razjašnjava neka pisma iz Vukove prepiske. Blaga Belčeva govori o izrekama i tradiciji narodnih pjesama; Mihailo Dimovski o narodnim pjesmama s promijenjenim metroritmičkim strukturama, Rajko Đurić o nazivima plemena Roma i romskim imenima, a Šonja Podvornik o daljem razvitku Kosovke djevojke. Opširnije o varijantnosti kao problemu teorije fol-klora raspravlja Kiril V. Čistov, o guslaru Perunoviću i Nikoli Tesli piše Savo Vukmanović, o nekim načinima pristupa umjetničkoj transpoziciji narodne bajke govori Mirjana Drndarski, a o legendi o Vidovu vrelu Stanko Opačić-Čanica. Alija Nametak piše o folkloru Muslimana čapljinske regije, Ljubiša Rajković o motivima života i smrti na timočkim preslicama, a Jovan F. Trifunovski o Stevanu Tanoviću.
Ključne riječi
Hrčak ID:
40749
URI
Datum izdavanja:
8.6.1977.
Posjeta: 841 *