Izvorni znanstveni članak
Krizno komuniciranje i mediji: izvještavanje tiska o minskim nesrećama
Josip Čerina
; Hrvatski centar za razminiravanje, Podružnica Zadar, Hrvatska
Nada Zgrabljić Rotar
Sažetak
Minski problem u Republici Hrvatskoj je kriza fizičke naravi koja zahtjeva komuniciranje prema različitim javnostima. Zbog ljudskih i gospodarskih gubitaka u mnogobrojnim dramatičnim incidentima nakon Domovinskoga rata, a i prije toga, minske nesreće, prema definicijama teorije kriznog komuniciranja (Banks, 2005) poprimaju razmjere društvene i gospodarske katastrofe. Kada se dogodi minska nesreća izvještavanje je izuzetno važan etički, moralni i društveni problem s aspekta struke koja organizira protuminsko djelovanje i s aspekta novinara. U tome iznimno veliku ulogu imaju službe za odnose s javnošću, ali bi njihov rad, da bi mediji učinkovito obavljali svoju društvenu odgovornost morao biti kontinuiran kako za vrijeme krize, tako i prije i poslije (Novak, 2001). Ovaj rad donosi kvantitativnu analizu članaka o minskim nesrećama koji su objavljeni u dnevnim novi-nama u razdoblju od početka 2007. do kraja 2008. godine, njih n=85. Analizom su obuhvaćene novine prema nacionalnom i regionalnom dosegu, ukupno 4 s nacio¬nalnim i 6 s regionalnim. Cilj istraživanja je bio prikupiti podatke o načinu na koji se prati minski problem, a na temelju trajnosti zanimanja, za temu, opremljenosti članaka, korištenju izvora i navođenju imena žrtava. Svrha je da se time pridonese kreiranju službe za odnose s javnošću u komuniciranju s medijima u kriznim situacijama na primjeru minskih nesreća. Rezultati analize pokazali su da se izvještavanje o minskim nesrećama vezuje uz incident, traje jedna ili dva dana, a nakon toga zanimanje za događaj i minski problem opada. Oko polovica svih napisa ne navodi izvor informacija ili je izvor anoniman. Grafička oprema je skromna i neatraktivna i uglavnom se odnosi na općenite fotografije s mjesta minske nesreće. Identitet minske žrtve se najčešće otkriva. Na temelju istraživanja se zaključuje da je potrebno organizirano i stručno jačanje suradnje između struke koja se bavi protuminskim djelovanjem i medija kako bi se omogućilo učinkovitije širenje i dostupnost različitih sadržaja, a ne samo rutinsko izvještavanje o nesreći. To bi se pozitivno odrazilo na komunikacijske vrijednosti tiska u promociji sigurnog pona¬šanja u okruženju zagađenom minama.
Ključne riječi
krizno komuniciranje; minski problem; mediji; minske nesreće; izvori informacija; službe za odnose s javnošću
Hrčak ID:
41690
URI
Datum izdavanja:
4.5.2009.
Posjeta: 3.259 *