Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Ukinuće Bjelovarsko-križevačke županije i kako je to područje prošlo u vrijeme djelovanja Osječke i Zagrebačke oblasne skupštine 1927. i 1928. godine

Mira Kolar-Dimitrijević ; Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 358 Kb

str. 35-58

preuzimanja: 1.220

citiraj


Sažetak

Bjelovarsko-križevačka županija dočekala je Uredbu o podjeli zemlje na oblasti 1922. godine kao najveća i dobro uređena županija u Hrvatskoj i Slavoniji. Rasla je od 1886. oko Bjelovara, koji je carica Marija Terezija još 1776. dala izgraditi kao vojno središte toga dijela Hrvatske. Podjela zemlje na oblasti nije išla lagano i tek 1927. stavljena je u primjenu oblasna samouprava izborom oblasnih skupština i oblasnih odbora. Samouprava je trebala pomoći državi da savlada poteškoće na terenu. Beogradskoj vladi nije bila draga Bjelovarskokriževačka županija, koja je bila među najnaprednijima, ali i najbuntovnijima, te je odlučila to područje podijeliti između Osječke i Zagrebačke oblasti. Međutim, umjesto nestanka „bjelovarskih tendencija“, navedeno područje postaje snažna veza Slavonije i Hrvatske u ostvarenju Radićeve zamisli da se na poslovima samouprave može od oblasti koje su imale većinu zastupnika iz Seljačko-demokratske koalicije, dakle pristaša Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića, izgraditi bolji život, pri čemu neki oblasni zastupnici u obje oblasne skupštine imaju važnu ulogu. Treba samo žaliti što se samouprave nisu održale jer su Radićeve ideje o gospodarskom, turističkom, financijskom, prosvjetnom i zdravstvenom povezivanju mogle dati izvanredne rezultate. Sve je to, nažalost, prekinuto proglašenjem diktature, te više nikada nisu stvoreni tako povoljni uvjeti za ostvarenje narodnih želja.

Ključne riječi

Bjelovarsko-križevačka županija, Hrvatska seljačka stranka, oblasni zastupnici, oblasni odbor, Seljačko-demokratska koalicija, Samostalna demokratska stranka, Tomislav Pavetić

Hrčak ID:

42313

URI

https://hrcak.srce.hr/42313

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.901 *