Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Znanstveni pristup migreni

Vida Demarin ; Department of neurology, University hospital Sestre milosrdnice, Zagreb, Croatia
Vlasta Vuković ; Department of neurology, University hospital Sestre milosrdnice, Zagreb, Croatia
Mira Ivanković ; General Hospital Dubrovnik, Dubrovnik, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 361 Kb

str. 43-52

preuzimanja: 993

citiraj


Sažetak

Migrena je česta glavobolja čija se prevalencija kreće u zapadnim zemljama između 10- 12%. Mehanizam boli kod migrene nije sasvim razjašnjen. Po teoriji neurogene upale glavno zbivanje je upala stijenki krvnih žila koja dovodi do istjecanja nociceptivnih supstanci što uzrokuje zadebljanje zida arterija te dilataciju glatkih mišićnih stanica. Otpuštanje vazoaktivnih neuropeptida uzrokuje depolarizaciju trigeminalnih aksona što dovodi do pojave boli. Triptani se preporučaju u akutnim napadajima migrene; istraživanja su pokazala da se njihovom upotrebom u akutnom napadaju migrene povećava produktivnost na poslu i poboljšava kvaliteta života. Preventivna terapija se preporuča kod osoba s učestalim jakim i dugotrajnim napadajima, te u slučajevima kada akutna terapija nije učinkovita, ukoliko postoji kontraindikacija ili su izražene nuspojave za primjenu akutne terapije, te u slučajevima kada se radi o obiteljskoj hemiplegijskoj migreni. U preventivnoj terapiji preporučaju se beta blokatori i triciklički antidepresivi a od ostalih lijekova se preporučaju pizotifen, flunarizin te antiepileptici. Migrena je često udružena s komorbidnim bolestima poput alergija, hipotenzije, epilepsija, sindromom kroničnog umora, iritabilnim kolonom, gastritisom i vertigom; stoga se akutna i profilaktička terapija moraju individualno određivati.

Ključne riječi

migrena; patofiziologija; dijagnoza; terapija

Hrčak ID:

42380

URI

https://hrcak.srce.hr/42380

Datum izdavanja:

20.10.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.396 *