Izvorni znanstveni članak
PRISTUPI NARODNOM GLAZBENOM ŽIVOTU U DALMACIJI (HRVATSKA ) U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI
Jerko Bezić
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Sažetak
Namjera je ovo g rada da prikaže različite pristupe, različite načine kojima su ljudi raznolikih zanimanja prilazili narodnom glazbovanju i kakva su svjedočanstv a ostavili o glazbenom životu pojedinih društvenih sredina u određenom vremenu. Vrste tih svjedočanstava vrlo su raznolike - od kratke nedokumentiran e i neobrazložen e informacije o činjenici da se pjevalo ili sviralo, od opisa kako se pjevalo ili sviralo, od podataka o tome tko se i kojim povodom glazbeno izražavao - do notnih zapisa napjeva i instrumentalni h melodija. U želji da upozori na pojedine karakterističn e pristupe autor se ograničio na tri razdoblja, na 16., 18. i 20. stoljeće.
Prema rijetkim raspoloživi m izvorima iz 16. stoljeća pristupe izvjestitelj a označuje s jedne strane želja da što stvarnije i istinitije prikažu sam glazbeni događaj (odatle i dva Hektorovićev a notna zapisa napjeva i popratni komentari iz 1557. godine). S druge strane, drugom je zapisivaču glazbenog događaja iz toga vremena bio izvanglazben i kontekst zabilježenog događaja važniji od glazbenih osobina događaja.
Raspoloživi izvori iz 18. stoljeća sadrže vrsne opis e glazbenih pojava. Notni zapisi narodnih napjeva iz Dalmacije toga doba zasad još nisu otkriveni. Autor izlaže i interpretira primjere opisa crkvenog pučkog pjevanja na starom hrvatskom i crkvenoslavensko m jeziku (M. Karaman, Del Clero Illirico, rkp. iz 1740. —1742.) i potresanja glasom (ojkanja) u pripovjednim pjesmama (A. Fortis, Viaggio in Dalmazia, I., Venezia 1774. - i Lovrićeve Bilješke o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa..., Venecija 1776 ./Zagreb 1948.).
Dvadeseto stoljeće donosi različite pristupe istraživanj u narodnog glazbenog života u Dalmaciji. Relativno širok pristup, koji uključuje i urbanu folklornu glazbu pokazuju V. Bersa (istraživanjim a i zapisivanjim a 1906.—1907.) i A. Dobronić (1907.— — 1909., 1935.—1939., 1946.—1949.) kao i V. Žganec (1962.). U skladu s povećanim zanimanjem za kulturu hrvatskog seljaštva u političkim prilikama dvadesetih i tridesetih godina, prevladalo je zanimanje za starije slojeve hrvatske folklorne glazbe i plesova. Taj se pristup u znatnoj mjeri zadržao i nakon 1945. u novom socijalističko m društvenom sustavu. Proširenje objekta etnomuzikološki h istraživanj a na sve oblik e narodnog glazbenog života sedamdeseti h godina poprimilo je u osamdesetim godinama osnovne postavke antropologije glazbe.
Ključne riječi
Hrčak ID:
43451
URI
Datum izdavanja:
18.4.1996.
Posjeta: 1.440 *