Kineziologija, Vol. 36 No. 2., 2004.
Izvorni znanstveni članak
Stres kao posljedica napornog treninga veslača - utjecaj na cirkulacijske odgovore i profile raspoloženja
Jaak Jürimäe
Priit Purge
Jarek Mäestu
Toivo Jürimäe
Sažetak
Uvod
Sindrom pretreniranosti definira se kao dugoročno sniženje kapaciteta za sportske rezultate uzrokovano nakupljanjem trenažnog i izvantrenažnog stresa. Pretreniranost se javlja kao odgovor na velike volumene trenažnih opterećenja i/ili visoke intenzitete treninga uz neadekvatne periode oporavka između pojedinačnih treninga. Brojni pokazatelji pretreniranosti i preopterećenosti (overreaching) izdvojeni su na temelju različitih fizioloških i psiholoških parametara. Svrha ovog istraživanja bila je istražiti učinke kratkotrajne preopterećenosti na cirkulacijske odgovore i parametre raspoloženja kod veslača.
Metoda
Uzorak ispitanika činilo je 14 veslača, natjecatelja na nacionalnoj kvalitetnoj razini (18.6±2.0 godina, 186±5.7 cm, 82.4±6.9 kg) koji su praćeni za vrijeme šestodnevnih priprema. Volumen treninga tijekom šest dana narastao je do 19.2±3.9 sati, što odgovara povećanju trenažnog volumena za otprilike 100% u usporedbi s njihovim prosječnim tjednim trenažnim opterećenjem u prethodna četiri tjedna. Ukupno, provedeno je 12 pojedinačnih treninga u eksperimentalnom periodu s preopterećenjem, za razliku od 6 takvih pojedinačnih treninga u četiri tjedna koja su prethodila pripremama. Osamdeset i pet posto ukupnog trenažnog volumena otpadalo je na trening izdržljivosti nižeg intenziteta (veslanje ili trčanje), 5% na anaerobni trening visokog intenziteta (veslanje) i 10% na treninge s otporom. Maksimalni test veslanja 2000 m na veslačkom ergometru proveden je prije (test 1) i nakon (test 2) šestodnevnog perioda treninga. Ispitanicima je bilo dozvoljeno da lagano treniraju ili da ne treniraju uopće to popodne kada se provodilo finalno testiranje. Uzorci krvi prikupljali su se na svakom jutarnjem treningu. Ranojutarnja tjelesna težina i frekvencija srca pratili su se svakog dana. Osim toga, od veslača se tražilo da svaki dan sami procijene kvalitetu spavanja, umor, stres i bol u mišićima na skali od 1 do 7 (1 - vrlo, vrlo malo, 7 - vrlo, vrlo jako).
Rezultati
Wilcoxonov test ekvivalentnih parova korišten je za usporedbu rezultata prvog i drugog testiranja. Izračunat je Spearmanov koeficijent korelacije. Za sve testove utvrđena je razina značajnosti od 0.05. Vrijeme veslanja na ergometru na 2000 m poraslo je sa 395.9±10.8s na 404.2±11.9 sekundi zajedno s opadanjem snage sa 361.9±28.5W na 349.0±32.8 W. Koncentracija laktata u krvi, mjerena pet minuta nakon provedenog testa, smanjila se (sa 19.2±2.9 na 16.2±2.3mmol•l-1), kao i frekvencija srca (sa 184.6±7.5 na 179.2±7.4 otk•min-1). Maksimalni primitak kisika ostao je nepromijenjen. Subjektivna ocjena umora i boli u mišićima povećala se, a i pokazalo se da je povezana s razinom trenažnog volumena (r>.52). Parametri iz krvi, kao što su broj crvenih krvnih stanica, koncentracija hemoglobina i hematokrita, smanjili su svoje vrijednosti, dok su volumen krvne plazme i volumen krvi bili povećani nakon trenažnog perioda. Varijable krvnih parametara nisu pokazale povezanost s trenažnim volumenom (r<-0.44, p>0.05). Promjene u testovima prosječnih vrijednosti frekvencije srca pokazale su povezanost s promjenama u volumenima krvi (r = -0.48) i plazme (r = -0.55).
Rasprava i zaključak
Smanjenje maksimalnih rezultata kod veslača interpretiralo se kao odraz premorenosti, možda i preopterećenosti. Prema rezultatima ovog istraživanja mogli bismo reći da je najprikladnija metoda za praćenje kratkotrajnog trenažnog perioda preopterećenosti samoanaliza raspoloženja uz korištenje dnevničkih bilježaka
o treninzima. Sveobuhvatno fiziološko testiranje manje je osjetljivo na dramatično povećanje trenažnog volumena kod veslača.
Za sada se čini da je samoanaliza sportaša, koji je podvrgnut visokim trenažnim opterećenjima, najučinkovitija metoda za praćenje moguće kratkotrajne preopterećenosti. Dugoročno vođene dnevničke samoanalitičke bilješke mogu se jednostavno čuvati i uspoređivati sa sostificiranijim fiziološkim metodama za procjenu pretreniranosti kada je to potrebno.
Ključne riječi
Hrčak ID:
4200
URI
Datum izdavanja:
23.12.2004.
Posjeta: 2.878 *