Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Procjena ventilacije tijekom plivanja naknadnom ekstrapolacijom ventilacijske krivulje oporavka

Jernej Kapus
Anton Ušaj
Venceslav Kapus
Boro Štrumbelj


Puni tekst: engleski pdf 131 Kb

str. 69-74

preuzimanja: 1.036

citiraj


Sažetak

Uvod
Jedan od osnovnih problema koji se javlja pri izravnom mjerenju plućne ventilacije (VE) tijekom plivanja u bazenu ili u malom bazenu sa suprotnim protokom vode, veže se uz uporabu opreme za mjerenje koja povećava otpor tijela i mijenja položaj tijela prigodom testiranja. Uslijed toga se povećava energetska potrošnja za vrijeme plivanja. Kako bi se prevladao taj problem, mjerenje bi trebalo provoditi uz najmanji mogući utjecaj na plivanje i fiziološki odgovor plivača. Stoga, se vrijednosti VE mogu mjeriti za vrijeme oporavka, a uz pomoć naknadne ekstrapolacije mogu se izračunati vrijednosti VE koje su bile aktualne za vrijeme plivanja. Metoda naknadne ekstrapolacije pokazala se dobrom za izračunavanje parametara VO2za vrijeme aktivnosti na tlu (Leger, Seliger i Brassard, 1980; Sleivert i Traegar-Mackinnon, 1991), kao i za vrijeme plivanja (Monpetiti, Leger, Lavoie i Cazorla, 1981; Costill, Maglischo i Richardson, 1992). Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi izračunava li metoda naknadne ekstrapolacije ispravno VE u dvama različitim uvjetima disanja za vrijeme plivanja: sa i bez reduciranja frekvencije disanja.
Metode
Ispitanici i postupak. Pet treniranih plivača plivalo je 400 m kraul na razini anaerobnog praga (OBLA) uzimajući zrak pri svakom zaveslaju (normalno disanje, normal breathing, NB). Potom su ponovili dionicu 400 m kraul istom brzinom i frekvencijom zamaha, ali ovaj put uzimajući zrak kod svakog drugog zaveslaja (ograničeno disanje, reduced breathing, RB). Izmjereni su parametri acido-baznog statusa (pH, Po2, Pco2, [HCO3 -]) i plućna ventilacija (VE). Plućna ventilacija utvrđena je na osnovi naknadne ekstrapolacije VE krivulje oporavka u nultoj točka oporavka (VEe) (Leger et al., 1980) i pomoću teorijskog modela (VEt). Teorijski model sastavljen je na temelju snimaka i laboratorijskog mjerenja plućnoga kapaciteta.
Rezultati i rasprava
Nije utvrđena statistički značajna razlika između V E i V Et na razini normalnog disanja (NB). Međutim, t-test za zavisne uzorke pokazao je značajnu razliku između tih parametara pri ograničenom disanju (RB) (p<0.05). Također je utvrđeno da je razina Pco2 bila znatno viša nakon plivanja uz ograničeno disanje nego nakon plivanja uz normalno disanje.

Town i suradnici (1990) izvješćuju da VE opada i do 50% u uvjetima RB u usporedbi s plivanjem u uvjetima NB. Sličan pad VE u ovom istraživanju dobiven je i prema teorijskom modelu (VEt). Došlo je čak i do povećanja VEe u uvjetima RB. Takvi rezultati pokazuju da povećanje Pco2 u uvjetima RB dovodi do povećanja VE neposredno nakon plivanja. Zbog toga je vrijeme od završetka plivanja do početka mjerenja (maksimalno 14 sekundi) plivačima bilo predugo za zadržavanje 'plivačke' VE (koja je bila ograničena za vrijeme plivanja). VE za vrijeme plivanja uz normalno disanje nije bila toliko smanjena kao u uvjetima RB. Promjene u pH, Po2 i Pco 2 nakon plivanja u uvjetima NB bile su premalene da bi mogle utjecati na VE neposredno nakon plivanja. Smanjenje VE za vrijeme plivanja uz RB bilo je kompenzirano povećanim dišnim volumenom (VT) (Dicker i sur., 1980; Town i sur., 1990). Kako bi se zadržala VE u vodi, plivači su koristili veći VT za vrijeme plivanja nego za vrijeme trčanja ili hodanja uz submaksimalan napor (Holmer, Stein, Saltin, Ekblon i Åstrand, 1974). U ovom istraživanju procijenjeni VT korišten u teorijskom modelu VE bio je gotovo jednak u oba uvjeta disanja (oko 5,6 l), što je znatno više od vrijednosti (2,9 l) dobivene za potpuno slobodno plivanje u bazenu (Holmer i sur., 1974).
Zaključak
Može se zaključiti da se metoda naknadne ekstrapolacije može koristiti kako bi se odredio VE za vrijeme plivanja bez redukcije frekvencije disanja. Ako je iscrpljenost uzrokovana nagomilavanjem CO2 (reducirana frekvencija disanja za vrijeme plivanja), tada je upotreba metode naknadne ekstrapolacije upitna.

Ključne riječi

Hrčak ID:

4222

URI

https://hrcak.srce.hr/4222

Datum izdavanja:

28.6.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 3.154 *