Kineziologija, Vol. 36 No. 1., 2004.
Izlaganje sa skupa
Diferencijacija skeletnih mišića devetogodišnjaka
Rado Pišot
Katarina Kerševan
Srdjan Djordjević
Vladimir Medved
Jernej Završnik
Boštjan Šimunič
Sažetak
Uvod
Razvoj djeteta rezultira kvalitativnim promjenama psihosomatskog statusa, a temelji se na sazrijevanju živčanog sustava, što djetetu omogućuje prijelaz na višu razinu funkcioniranja. Proces sazrijevanja uglavnom je naslijeđen. Usprkos tome, moguće je pomoći djetetu u razvoju tako da brže usvaja i usavršava određene oblike aktivnosti u podražajima i raznolikim iskustvima bogatoj okolini.
U ranom djetinjstvu razvija se gruba motorika, dok se fina motorika razvija od treće godine nadalje. U ranim fazama motoričkog razvoja mišićnu strukturu čine uglavnom spora aerobna mišićna vlakna, uključena u rad sporih, velikih motoričkih jedinica s većim brojem inervacija koje djetetu omogućuju izvođenje grubih i manje preciznih pokreta. Finija korekcija pokreta provodi se manjim - brzim mišićnim jedinicama. U daljnjoj fazi razvoja djeteta, mišićna se vlakna dijele na spora, brza anaerobna i brza mješovita mišićna vlakna. Najbrži razvoj tako klasificiranih mišićnih vlakana, odnosno diferencijacija mišića događa se u trećoj godini života i traje sve do kraja puberteta. Taj se razvoj odvija u korelaciji s povećanjem učinkovitosti funkcioniranja pojedinih centara središnjeg živčanog sustava i mehanizama koji koordiniraju i nadziru rad perifernog živčanog sustava. Kontrola perifernog živčanog sustava rezultat je procesa učenja, što koincidira s djetetovom osjetljivošću i spremnošću da uči, kao i sa stadijem razvoja cjelokupnog organizma.
U ranom djetinjstvu dijete je vrlo osjetljivo na podražaje iz okoline. Utjecaj motoričkih aktivnosti na njegov ukupan razvoj najvažniji je u toj dobi (dobi do pet godina), nakon čega postupno opada. Motorička aktivnost izuzetno je važna za malo dijete zato što integrira sva područja izražavanja: motoričko, kognitivno, konativno, emocionalno i socijalno područje. Sva ta područja, kao sredstva potkrepljenja, igraju vrlo važnu ulogu u samom procesu učenja i u oblikovanju cjelokupne djetetove ličnosti.
Svrha ovog rada bila je procijeniti stupanj diferencijacije skeletne muskulature djece u dobi od 9 godina.
Metode
U istraživanje je bilo uključeno 187 devetogodišnjaka. Diferencijacija skeletne muskulature procijenjena je tenzomiografijskom metodom (TGM) koja se temelji na principu mjerenja kontrakcijskih svojstava mišića. Kao odgovor na jednostavni električni podražaj, trbuh mišića se poveća. Radijalno proširenje mjereno je senzorom za pomak. Sva su mjerenja provedena u izometrijskim uvjetima, korištenjem bipolarne površinske električne stimulacije (trajanje impulsa 1ms). Uz to što je prilično neinvazivna, metoda TGM je i selektivna, a pokazuje i niski varijabilitet (ispod 5%) (Šimunič, 2001), stoga je jednostavna za primjenu, a podaci su dostupni neposredno nakon mjerenja. Osim toga, ista oprema može se koristiti za sve vrste skeletnih mišića.
Parametri kontrakcijskih svojstava mišića koji se dobiju primjenom metode TGM jesu: Dm (maksimalni pomak trbuha mišića), Td (vrijeme kašnjenja) 0%-10%, Tc (vrijeme kontrakcije) 10%-90% Dm, Ts (trajanje kontrakcije) 50% Dm za vrijeme kontrakcije. 50% Dm u fazi relaksacije i Tr (vrijeme relaksacije) 90%-50% Dm.
Parametri TGM izračunati su na sljedećim mišićima: m. biceps brachii (BB - lijevi, BB - desni), m. vastus lateralis (VL - na strani dominantne ruke), m. biceps femoris (BF - na strani dominantne ruke) i m. erector spinae (ES - lijevi, ES - desni). Nakon što su na svakom djetetu izmjereni parametri, djeca su otrčala 14m sprinta (test brzine, 7m - zalet , 7m - segment mjerenja).
Rezultati
Parametri su izračunati i uspoređeni na razini tri grupe djece, točnije između grupe od desetoro najbrže djece (vrijeme sprinta: 1.12±0.036s, aritmetička sredina±standardna devijacija), zatim desetoro najsporije djece (1.51±0.035 s) i grupe s prosječnim rezultatom sve djece u primijenjenom testu brzine (1.28±0.09 s). Desetoro najbrže djece imalo je kraće ukupno vrijeme Td i Tc, što se povezuje s višim postotkom brzih mišićnih vlakana (Dahmane i sur., 2001). U grupi te djece također je dobiven značajno veći pomak /aktivacija.
Djeca puno više koriste uobičajene kretne strukture - hodanje i trčanje, od brzog trčanja (sprint), stoga se u djetinjstvu više koristi m. VL nego m. BF. Zbog toga smo očekivali razlike u vremenu kontrakcije prednjih i stražnjih mišića femura, točnije, očekivali smo da će se m. BF kontrahirati nešto sporije od m. VL mišića. Istraživanja provedena na sprinterima (Prapotnik i sur., 2001) utvrdila su povezanost višeg reda između maksimalne brzine trčanja i vremena kontrakcije m. biceps femoris (r = -0.598, p<0.01). U našem istraživanju takva korelacija nije ni očekivana ni dobivena, i to zbog slabije tehnike trčanja djece, a onda i zbog ograničenja u sprinterskoj izvedbi djece te dobi.
Iz dobivenih je rezultata također očigledna razlika između dominantne i nedominantne strane tijela u odgovoru m. erector spinae u grupi desetoro najbrže djece. Kako su ta djeca većinom bila dešnjaci te su se uglavnom odražavala lijevom nogom, očekivali smo asimetriju u kontrakcijskim osobinama mišića donjeg dijela leđa. Križna korelacija lijeve noge i desne strane donjeg dijela leđa vidljiva je iz oblika odgovora m. ES. Šiljak signala m. ES na desnoj strani dobiven je pri kraju f faze kontrakcije, što je tipično za odgovor brze muskulature. Na osnovi odgovora lijeve strane m. ES nismo mogli opaziti taj fenomen. Metoda TGM je jedina metoda koja može odvojeno mjeriti svaku stranu muskulature donjeg dijela leđa.
Zaključak
Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da su kraće vrijeme reakcije i veća aktivacija svih mjerenih mišića (osim za Tc m. BF) nužni za brzo trčanje devetogodišnje djece, što, međutim, nije i dovoljno. Različiti intenziteti i različiti obrasci mišićne aktivacije ukazuju na nazočnost među- i unutar-mišićne diferencijacije. Uzimajući u obzir neinvazivnost i selektivnost, možemo mjerenje skeletnih mišića metodom TGM u ranom djetinjstvu smatrati korisnom metodom za identifikaciju nepravilnosti u motoričkom rastu i razvoju te za istraživanje kontrakcijskih osobina mišića i za ranu selekciju mladih talentiranih sportaša.
Ključne riječi
Hrčak ID:
4225
URI
Datum izdavanja:
28.6.2004.
Posjeta: 3.789 *