Izvorni znanstveni članak

KOMPJUTORSKI MODEL OCJENJIVANJA KVALITETE ORGANSKIH GNOJIVA

Zdenko Lončarić orcid.org/0000-0003-4927-3969 ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Marija Vukobratović ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Hrvatska
Peter Ragaly ; Research Institute for Soil Science and Agricultural Chemistry of the Hungarian Academy of Sciences (RISSAC), Budapest, Hungary
Tibor Filep ; Research Institute for Soil Science and Agricultural Chemistry of the Hungarian Academy of Sciences (RISSAC), Budapest, Hungary
Brigita Popović ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Krunoslav Karalić ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Želimir Vukobratović ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Hrvatska

Sažetak

Ocjena kvalitete organskih gnojiva (stajska gnojiva, komposti) i supstrata treba sadržavati dovoljno informacija da omogući izbor optimalne upotrebe s proizvodnog i ekološkog aspekta. Cilj je ovoga rada prikaz osnovne strukture modela za determinaciju indeksa ocjenjivanja kvalitete organskih gnojiva i supstrata. Osnovna struktura modela sadrži izbor i interpretaciju vrijednosti indikatora kvalitete te integraciju interpretiranih vrijednosti u nove indekse. Prvi korak uključuje unos podataka i izbor raspoloživih podataka za izračun osnovnih ili dopunskih indikatora, ovisno o indeksima i mogućim uporabama kao gnojivo ili supstrat. U drugom koraku raspoloživi podaci koriste se za izračun izvedenih indikatora kvalitete, a treći korak je integracija interpretiranih vrijednosti u tri nova indeksa: fertilizacijski indeks, indeks supstrata i ekološki indeks. Vrijednosti sva tri indeksa računaju se na temelju tri grupe indikatora: indikatori osnovne vrijednosti, indikatori dopunskih vrijednosti i limitirajući faktori. Raspon vrijednosti sva tri indeksa kreće se od 0-10, pri čemu raspon 0-3 znači nisku, 3-7 srednju, a 7-10 visoku kvalitetu. Usporedbom svježih i kompostiranih stajskih gnojiva, viši fertilizacijski i ekološki indeksi utvrđeni su za kompostirana gnojiva, najviši fertilizacijski indeks utvrđen je za kompostirani separat svinjske gnojovke (9,6), a najniži za svježi goveđi stajski gnoj (3,2). Kompostirana stajska gnojiva imaju visoki ekološki indeks (6,0-10) za konvencionalnu poljoprivredu, ali pojedini nemaju ekološku vrijednost (ekološki indeks = 0) za ekološku poljoprivredu zbog visoke koncentracije cinka, bakra ili kadmija. Indeksi supstrata utvrđeni su prema utjecaju supstrata na rast salate. Supstrati s različitim pHH2O i EC vrijednostima rezultirali su vrlo značajnim utjecajem na visinu presadnica salate, produkciju suhe tvari i površinu lista. Najveće presadnice s najvećom masom i lisnom površinom proizvedene su uporabom supstrata s pHH2O vrijednošću oko 6 i EC vrijednošću ispod 2 dSm-1. Može se zaključiti da konduktivitet oko 3 dSm-1 ima inhibitorni učinak na salatu ukoliko je pH supstrata oko 7 ili viši. Kompjutorski je model pokazao da povećanje pHH2O i EC rezultira smanjenim rastom salate, što se može izraziti kao porast stres indeksa. Visina salate kao funkcija pHH2O i EC ugrađena je u model kao stres funkcija koja pokazuje povećanje salate smanjenjem EC vrijednosti od 4 do 1 dSm-1 ili pHH2O vrijednosti od 7,4 do 6. Najveći indeks supstrata (8,1) utvrđen je za smjesu (1:1) kompostiranog separata svinjske gnojovke i treseta, a najniži (2,3) za smjesu (1:2) kompostiranog konjskog stajskog gnojiva i treseta.

Ključne riječi

kvaliteta komposta; stajska gnojiva; fertilizacijski indeks; ekološki indeks; indeks supstrata; salata

Hrčak ID:

44894

URI

https://hrcak.srce.hr/44894

Datum izdavanja:

11.12.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.341 *