Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

»... s Bogom svojim preskačem zidine« (Ps 18,30). Teologija i Crkva u Europi 20 godina nakon pada Zida

Albert Franz ; Institut za katoličku teologiju, Filozofski fakultet, Tehničko sveučilište Dresden, Dresden, Njemačka


Puni tekst: hrvatski pdf 304 Kb

str. 687-702

preuzimanja: 473

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 204 Kb

str. 687-702

preuzimanja: 555

citiraj


Sažetak

Tema je ovoga rada promišljanje o temeljnim izazovima i zadatcima pred kojima se nalaze teologija i Crkva 20 godina poslije sloma komunizma. Iako su zidovi koji su obilježili 20. stoljeće srušeni, zidovi i ograde, tj. posljedice hladnoga rata koji je trajao preko 40 godina u čovjeku će još dugo postojati. »S Bogom svojim preskačem zidine« -ove riječi iz Psalma 18,30 potiču na aktivnost s Bogom, potiču na odvažnost i istodobno na otvorenost Božjoj pomoći i zaštiti. Psalmist nas stavlja pred pitanja: U današnjoj Europi, nakon pada Zida, koju ulogu igra vjera? Koji su znakovi vremena na koje teolozi u Europi trebaju odgovoriti?
U prvom dijelu autor stoga promišlja o znakovima vremena u Europi danas. To čini kritički se osvrćući unatrag, na ono što se dogodilo s padom zidova, osobito na ono što se dogodilo na području vjere. Izdvaja tako tri razvojne faze. U prvoj fazi, nakon pada Zida, kod velike većine ljudi dogodilo se golemo oslobađanje: nestao je stari pritisak. Crkvi je omogućeno slobodno djelovanje u društvu. U drugoj fazi počeli su se uočavati novi problemi koje je donijela zadobivena sloboda. Nestankom dugogodišnjeg neprijatelja nastala je čudna praznina koju je počela prožimati čežnja za starim strukturama, starim razgraničenjima, starim identitetom zajednice. Malo-pomalo mnogi su nanovo otkrili neprijatelja, identificiranog u novom društvu. U trećoj fazi, u kojoj se nalaze mnogi, osobito teolozi, primjećuje se nastojanje da se odgovore na nove izazove traži i pronalazi u starim misaonim navikama, u posezanju za prošlošću.
U drugom se dijelu promišlja o mogućnostima i izazovima vjere danas, nastojeći definirati neke perspektive za budućnost teologije i vjere u Europi. Teologija treba biti posve usmjerena na konkretno vrijeme, tj. osjetljiva za čovjeka današnjice i solidarna s njime. Povezanost teologije s vremenom uključuje potrebu da teologija potvrdi i prihvati ovaj svijet kao Božje dobro stvorenje, kao od samoga Boga darovan životni prostor koji čovjek zahvalno može i smije prihvatiti i snagom kreativne slobode oblikovati. S druge strane, solidarnost s čovjekom današnjice zahtijeva da se teologija istodobno distancira od svega onoga što u tom svijetu čovjeka ugrožava. Samo u dijalektičkoj napetosti potvrđivanja svijeta, te istodobno nijekanja svega onoga što je usmjereno protiv života u tom svijetu, vjera može razviti snagu za preskakanje novih zidova koje ljudi stalno iznova dižu. Na kraju, autor problematizira identitet teologije kao znanosti ističući opasnosti s kojima se ona danas susreće.

Ključne riječi

teologija; Crkva u Europi; znakovi vremena; slom ideologija; postmoderna

Hrčak ID:

45130

URI

https://hrcak.srce.hr/45130

Datum izdavanja:

18.12.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.367 *