Pregledni rad

Kultura zidova – prošlost ili kontinuitet? Dolje zid! Živio zid! – 20 godina poslije

Ivan Cifrić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U povodu 20. godišnjice pada Berlinskog zida autor problematizira pitanje sociokulturnog značenja »zida«. Padom zida nije kraj zidovima u suvremenom čovječanstvu. U povijesti civilizacija nastajali su različiti zidovi. Na teorijskoj razini polazi od teze da
je u epohi moderne izgrađena »kultura zidova«, a postmoderna nije postavila temelje »kulture bez zidova«, pa se i nakon pada Berlinskog zida nastavlja kontinuitet kulture zidova. Grade se novi zidovi u Europi i svijetu – reproducira se kultura zidova.
Na praktičnoj razini navode se različita značenja pojma zid, odnosno ograničenja, pa se može govoriti o fizičkim, kulturnim, vjerskim, ideološkim, mentalnim, vidljivim i nevidljivim zidovima. Zidovi su u funkcij i razdvajanja i ograničavanja. Pad Berlinskog zida simbolizira kraj državotvorne ideologije, koji za jedne (tranzicijske zemlje) znači slobodu, ali i tegoban kapitalistički i demokratski početak. Za Europu (EU), naročito Njemačku, značio je nastavak ujedinjavanja, ali i otvaranje prostora širenju svjetskog imperija, osobito putem kulturnog imperijalizma. Hrvatska samostalnost nije u neposrednoj
vezi s njegovim padom.

Ključne riječi

Berlinski zid; kultura zidova; sustav; vrjednote; tranzicija

Hrčak ID:

45135

URI

https://hrcak.srce.hr/45135

Datum izdavanja:

18.12.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.372 *