Bogoslovska smotra, Vol. 79 No. 4, 2009.
Izvorni znanstveni članak
Pozicija i uloga Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi 20 godina nakon urušavanja komunističkog sustava
Josip Baloban
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U uvodnim reminiscencijama autor polazi od deklarativnog i stvarnog urušavanja komunističkog sustava, uz zapažanje kako, unatoč tom urušavanju prije 20 godina, još uvijek nije posve nestao mentalitet tog ideološkog sustava. Zatim autor pokazuje kako Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi nisu do kraja prevladale višedesetljetnu nametnutu getoizaciju, kako na osobnoj, društvenoj, a jednim dijelom i na strukturalnoj razini, te kako do sada Crkva u postkomunističkim zemljama nije dovoljno ispunila svoju povijesnu i milenijsku misiju trajnog dizanja svojeg proročkog glasa protiv svake vrste socijalnih nepravdi, te kako nije uspjela preko svojih članova aktivno utjecati na politički i gospodarski razvoj, pritom se svjesno stavljajući na stranu ugroženih. Time je na iskušenju njezina vjerodostojnost jer se Crkva nerijetko nalazi u opasnosti mogućeg konformizma spram države u zemljama Srednje i Istočne Europe. Istodobno je u opasnosti postati odviše ekleziocentrično, a premalo društveno usmjerenom, te istodobno premalo samokritičnom. To kod građana nekih zemalja dovodi do trajnog opadanja povjerenja u Crkvu kao instituciju (Hrvatska, Mađarska, Češka i Slovenija).
U drugom dijelu autor pretresa očekivanja od Crkava te njihove zadaće oslanjajući se na rezultate empirijskoga istraživanja religija i Crkava u zemljama Srednje i Istočne Europe Aufbruch II. iz 2007. godine. Iz istraživanja je razvidno kako se od Crkava očekuje da budu društveni čimbenici koji daju svoj doprinos na duhovnom, odgojnom, socijalnom te moralno-etičkom području, ali se od njih ne očekuje da budu određeni korektiv političarima te da se previše javljaju u javnosti službenim istupima.
Autor zaključuje kako Crkve Srednje i Istočne Europe nisu dovršile svoje repozicioniranje unutar društva, a tako ni posve prevladale višedesetljetnu getoizaciju.Pritom u spomenutim zemljama nije došlo do optimalne prementalizacije kako na društvenoj tako i na političkoj razini, ali se nije dogodila ni pastoralna prementalizacija, nego su se pojedine Crkve zadovoljile površnom i ritualno-folklornom nazočnošću u javnosti. Time se indirektno priznao neuspjeh korjenitog afirmiranja socijalne dimenzije vjere i crkvenosti u društvu u kojemu živi i djeluje, a tako i neintegriranost Crkava preko svojih članova na području znanosti i kulture. Samim time u pitanje je dovedena i uspješnost evangeliziranja javnosti.
Ključne riječi
Crkva (Crkve); vjera; Europa; pozicija Crkve; prevladavanje getoizacije; mentalitet; očekivanja; prementalizacija
Hrčak ID:
45138
URI
Datum izdavanja:
18.12.2009.
Posjeta: 1.926 *