Izlaganje sa skupa

RIBOLOVNO GOSPODARENJE PODUNAVLJEM

T. Treer
R. Safner
I. Aničić
A. Kolak

Sažetak

Ribolovno gospodarenje Dunavom različito je u njegova tri područja. U gornjem toku prevladavaju problemi športskog ribolova i ekoloških rekonstrukcija, u srednjem im se toku u nekoj mjeri pridružuje i problematika komercijalnog ribolova, čija važnost dolazi do izražaja u donjem toku. Ove razlike nisu toliko posljedica veličine korita koliko ekonomske razvijenosti pojedinih država, njihova ribarskog zakonodavstva, te načina njegove provedbe.
Mnoštvo pregrada u gornjem toku Dunava (29 u Njemačkoj, 9 u Austriji) bitno utječe na ihtiocenoze, a radikalan je primjer brana Gabčikovo na slovačko-mađarskoj granici, koja je ulov riba smanjila na četvrtinu. U donjem toku Dunava ulov je spao na trećinu, a i sastav je vrsta radikalno promijenjen u negativnom smjeru, s drastičnim padom udjela jesetrovki, štuka i linjaka. Uzrocima se smatraju gradnja brana, povećana koncentracija nutrijenata i teških kovina, krivolov i prelov. Nužne su bitne promjene u regulaciji komercijalnog ribolova.
U srednjem toku, kamo pripada Hrvatska, također se uočava tendencija pada udjela bentofanih i fitofilnih vrsta riba. U tom je području zakonski predviđena koegzistencija športskog i komercijalnog ribolova, no prednost treba dati športskom ribolovu, a komercijalnom se, pod strogim nadzorom, može dopustiti izlov eventualno utvrđenog viška prirodnog prirasta. S obzirom na riblje migracije i političke granice u Podunavlju, radi uspješnog ribarskog gospodarenja, nužno je uspostaviti suradnju i koordinaciju sa susjednim državama.

Ključne riječi

privredni ribolov; športski ribolov; Podunavlje; gospodarenje

Hrčak ID:

4286

URI

https://hrcak.srce.hr/4286

Datum izdavanja:

1.12.1999.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.323 *