Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Zablude o objektivnoj znanosti i subjektivnoj umjetnosti

Miroslav Huzjak
Milan Polić


Puni tekst: hrvatski pdf 154 Kb

str. 9-29

preuzimanja: 1.503

citiraj


Sažetak

Ljudsko biće doživljava sigurnost kada pretpostavlja da posjeduje dovoljno informacija kojima može predvidjeti budućnost, koje se tada ne plaši. Načini prikupljanja i tumačenja podataka o “stvarnosti” unazad nekog vremena povjerena je “objektivnoj” znanosti. Prateći, međutim, razvojni put znanstvenih koncepata, pokazuje se da je moderna znanost, kao i predmoderno mišljenje prije nje, morala izmišljati – a ne otkrivati – teorije, sustave, unutar kojih su prikupljeni podaci dobivali smisao i prediktibilnost. Primjeri tumačenja gravitacije, dvojnog valno-čestičnog karaktera svjetlosti i različitih modela atoma zbunjuju čitatelja naviknutog na jednoznačna tumačenja koja je stekao tijekom svojeg obrazovanja. Kvantna fizika je ukazala na mnoge misaone probleme, uključujući i činjenicu da samo istraživanje poremećuje sustav koji se istražuje, dovodeći tako do načela neodređenosti – zbog perciptivnih karakteristika našeg uma, moguće je opaziti samo ono što se (pre)poznaje, pa znanost zapravo istražuje samo unutar sebi dostupnih kategorija. Izuzetni pojedinci pak divergentnim mišljenjem čine isto što i umjetnici – mijenjaju perspektivu, revolucioniraju dostupne kategorije i nude novo poimanje svijeta, proizvodeći i vjeru u njih.

Ključne riječi

Objektivnost; spoznaja; stvaranje; teorija; umjetnost; vjera; vrijednosti; znanost

Hrčak ID:

4362

URI

https://hrcak.srce.hr/4362

Datum izdavanja:

24.8.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.062 *