Ostalo
Moderna – nedovršen projekt
Jürgen Habermas
Sažetak
Kakvo je danas stanje svijesti moderne? Je li moderna tako zastarjela, kako to
tvrdi novi konzervativizam općenito, a postmodernisti posebice? Neokonzervativci
optužuju modernu kulturu da podriva ćudoredne temelje društvenog
života. Autor pokazuje da neokonzervativizam ne razumije odnos kulture i
društva, da kulturnoj moderni pripisuje patologijske sindrome (hedonizam,
narcizam, gubitak identiteta) koji su zapravo proizvod kapitalističke modernizacije
ekonomije i društva. Sistemski imperativi tržišne ekonomije i birokratske
države posredstvom novca i vlasti duboko ugrožavaju svijet života
te proces kulturne reprodukcije i društvene integracije. Tek se razlikovanjem
društvene i kulturne modernizacije mogu razumjeti i patologijski učinci koji
proistječu iz same sfere kulture. Dok društvenu modernizaciju karakterizira
rastuća autonomija ciljno racionalnog djelovanja (u tržišnoj ekonomiji
i upravnom aparatu), koja vodi kolonizaciji svijeta života, dotle kulturnu
modernizaciju obilježava rastuća diferencijacija kulturnih vrijednosnih sfera
(znanost, moral, umjetnost), zasnovanih na raznorodnim pretenzijama na važenje
(istina, ispravnost, autentičnost) i diferenciranje struktura racionalnosti
(kognitivno-instrumentalni, moralno-praktički, estetski). Konzervativni kritičari
aporija moderne kulture odbacuju cijeli projekt moderne, zagovarajući
bilo povratak predmodernizmu, bilo iskorak u postmodernu, bilo pak puku
protumodernu (filozofi kao što su Nietzsche, Heidegger, Bataille, Foucault,
Derrida). Nasuprot njima, autor potencijale moderne vidi u zaštiti i razvijanju
sfere komunikacijske racionalnosti protiv sistemskih imperativa ekonomije i
države, u ponovnom povezivanju područja znanosti, morala i umjetnosti te
u povezivanju njima odgovarajućih ekspertskih kultura s komunikacijskom
praksom svijeta života. Tako pojmljena, moderna je još nedovršen projekt koji
sadrži povijesne emancipacijske potencijale samo kao diferencirano povratno
vezanje moderne kulture sa svakodnevnom praksom, samo ako se i društvena
modernizacija može upraviti prema drugim, ne-kapitalističkim stazama, ako
svijet života može iz sebe razviti institucije koje ograničava dinamika gospodarskoga
i administrativnoga sistema.
Ključne riječi
kulturna i društvena moderna; diferencirana racionalnost; sistemski imperativi; svijet života; konzervativizam; postmoderna; Adorno; Kant
Hrčak ID:
47210
URI
Datum izdavanja:
23.12.2009.
Posjeta: 6.361 *