Natura Croatica, Vol. 9 No. 1, 2000.
Izvorni znanstveni članak
Procjena zdravstvenog stanja jelove šume temeljem mikobioindikacije: studija u slivu potoka Križ, Gorski kotar, Hrvatska
Neven Matočec
; Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, Zagreb, Croatia
Oleg Antonić
; Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, Zagreb, Croatia
Dušan Mrvoš
; Avenija Vukovar 224, Zagreb, Croatia
Andrej Piltaver
; Institute for taxonomy of higher fungi, Zofke Kvedrove 24, Ljubljana, Slovenia
Dalibor Hatić
; OIKON Ltd., Vlade Prekrata 20, Zagreb, Croatia
Dragan Bukovec
; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, Zagreb, Croatia
Sažetak
U svrhu procjene zdravstvenog stanja acidofilne jelove šume na slivnom području Križ potoka provedeno je mikobioindikacijsko istraživanje, s ciljem procjene sadašnjeg zdravstvenog stanja šume. Istraživano područje najvećim je dijelom prekriveno acidofilnim jelovim šumama. Studija je izrađena kao dio procjene utjecaja na okoliš za planiranu akumulaciju pitke vode. Istraživano područje nalazi se u Gorskom kotaru koji je izložen snažnom zračnom onečišćenju iz obližnje industrijske regije (Riječki zaljev), te daljinskom transportu polutanata iz intenzivno industrijalizirane sjeverne Italije. Propadanje jelovih šuma na tom području dobro je dokumentirano u dosadašnjim radovima različitih autora. Za potrebe ovog istraživanja ekstrapoliran je model prostorne razdiobe hipotetskog opterećenja tla olovom, razvijen za obližnji Nacionalni park Risnjak. Definiranje i razmještaj istraživačkih ploha određeno je na temelju spomenutog modela. U ovom je istraživanju razvijena brza mikobioindikacijska metoda čiji su rezultati u visokom stupnju poklapanja s onima iz literature. Odabrane kasnojesenske ektomikorizne vrste makromiceta s izrazitim mikobioindikativnim osobinama analizirane su temeljem brojnosti vrsta i produktivnosti njihovih plodišta. Uspostavljeno je pet ploha površine 2500 m2 koje su razmještene tako da obuhvaćaju čitav raspon modeliranih razina opterećenja tla olovom. Mikobioindikacijska analiza pokazala je visok stupanj korelacije s hipotetskim opterećenjem tla olovom kao i s oštećenošću krošanja jele. Prostorna razdioba zdravstvenog stanja šume pokazala se vrlo mozaičnom, uglavnom kao rezultat prostorno varijabilne izloženosti terena zračnim polutantima. Kvaliteta pitke vode iz buduće hidroakumulacije uvelike je ovisna o zdravlju šuma slivnog područja. Opisana metoda omogućava stručnjacima za upravljanje vodnim resursima mogućnost poduzimanja pravovremenih mjera zaštite šumskog pokrova na slivnom području.
Ključne riječi
ektomikorizne gljive; DEM; zračno onečišćenje; hipotetsko opterećenje olovom; Abies alba; akumulacija pitke vode
Hrčak ID:
47229
URI
Datum izdavanja:
31.3.2000.
Posjeta: 2.002 *