Izvorni znanstveni članak

Slovenke na tržištu rada – povijesna perspektiva

Sabina Žnidaršić Žagar ; Univerza na Primorskem, Fakulteta za humanistične študije, Koper, Slovenija

Sažetak

Visoka radna aktivnost žena u Sloveniji (Kranjska, Dravska banovina, SR Slovenija, Republika Slovenija) je, kako na području i u vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ tako i u sklopu europske integracije tj. EU, usporediva posebnost. Uz to treba
naglasiti da su u nas žene inače češće djelovale u svijetu mjerljivog rada, nego što je to značajka drugih usporedivih prostora, ali da su to ipak radile na posebne načine. Iako su u nas žene stupile na tržište rada u isto vrijeme kao i muškarci, za njih su vrijedila drukčija pravila, pa su i posljedice prijelaza na kapitalističke načine stjecanja drukčije. Za ženski rad na tržištu plaćenog rada možemo oblikovati tri aksioma koji imaju zbog svoje stereotipne ustrajnosti još i danas negativne učinke na položaj žena u svijetu mjerljivoga
rada: 1. žene su za jednak rad plaćene manje nego muškarci; 2. zanimanja koja se feminiziraju gube na društvenoj moći i 3. još uvijek ustraje podjela na muška i žena zanimanja.

Ključne riječi

žene; rad; tržište rada; ženska zanimanja; feminizacija; Kranjska; Republika Slovenija; Österreichische Statistik; Beufsstatistik; privređivanje; privredljivost; aktivnost

Hrčak ID:

48008

URI

https://hrcak.srce.hr/48008

Datum izdavanja:

16.11.2009.

Posjeta: 1.820 *