Paediatria Croatica, Vol. 53 No. 4, 2009.
Sažetak sa skupa
Mogućnosti mikrobiološke dijagnostike u potpornoj terapiji djece s malignim bolestima
Amarela Lukić Grlić
; Klinika za dječje bolesti Zagreb
Sažetak
Rizik od razvoja infekcija u djece s malignim bolestima je velik zbog neutropenije koja se javlja kao komplikacija kemoterapije. Povišena temperatura često je jedini znak infekcije u neutropeničnih bolesnika s malignom bolešću, dok ostali znaci infekcije ne moraju biti prisutni. Isto taki povišena temperatura ne mora nužno značiti da je riječ o infekciji. Stoga je potrebna mikrobiološka dijagnostika. Iako se antimikrobna terapija u neutropeničnih bolesnika započinje empirijski, kreira se prema lokalnim podatcima o učestalosti uzročnika i njihovoj osjetljivosti prema antimikrobnim lijekovima. Mikrobiološki laboratoriji imaju na raspolaganju cijeli niz mogućnosti za dokazivanje etiološkog uzročnika infekcije, od konvencionalnih metoda bojenja i kultivacije mikroorganizama do metoda imunodijagnostike te metoda molekularne dijagnostike.
Bakterije su najčešći uzročnici infekcija u febrilnih neutropeničnih bolesnika. Infekcije gram-pozitivnim bakterijama povezane su s upotrebom intravaskularnih katetera, dok infekcije gram-negativnim bakterijama uglavnom potječu od crijevne flore. Gljive su sve značajniji uzročnici invazivnih infekcija u ove skupine bolesnika, i to najčešće iz rodova Candida spp i Aspergillus spp, a od virusa značajniji su herpesvirusi, respiratorni virusi i virusi probavnoga sustava.
Krv za hemokulturu obvezan je uzorak. Hemokultura je standardna dijagnostička metoda za dokaz infekcija krvotoka. Nedostatak ove metode je dugotrajnost obrade. Nove metode molekularne dijagnostike, kao što je polimerazna lančana reakcija u stvarnom vremenu (real-time PCR), omogućavaju detekciju većeg broja najčešćih patogena (bakterija i gljiva) unutar 6 sati, ali zahtijevaju opremljenost laboratorija, obučenost osoblja i u odnosu na kulturu mnogo je skuplja. Ostali uzorci uzimaju se ovisno o sumnji na infekciju, a mogu biti iz dišnog sustava, likvor, stolica, urin, brisevi kože i kožnih promjena. Za njihovu obradu primjenjuju se standardne dijagnostičke metode za dokaz bakterija, gljiva, virusa i parazita.
Unatoč objavljenim radovima o ograničenoj vrijednosti nalaza nadzornih kultura kao prediktora infekcije, njihova obrada je uobičajena u detektiranju kolonizacije rezistentnim bakterijama te bakterijama i gljivama potencijalnim uzročnicima teških infekcija.
Ključne riječi
Hrčak ID:
48260
URI
Datum izdavanja:
17.12.2009.
Posjeta: 1.147 *