Izvorni znanstveni članak
Kretanje posjeda poljoprivrednog zemljišta na području naselja Osijeka od proglašenja slobodnog kraljevskog grada do danas
Edita Plaščak
; Ured Državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Ovim radom želi se prikazati kretanje posjeda poljoprivrednog zemljišta u Osijeku u proteklih 200 godina, veleposjedništvo, usitnjavanje, okrupnjavanje u društvenom sektoru i ponovno mogućnost okrupnjavanja privatnog posjeda. Krajem 19. stoljeća najviše je bilo sitnih zemljišnih posjeda manjih od 1 jutra, ali su veleposjedi činili većinu ukupnih obradivih površina. Prvom agrarnom reformom iz 1919. i drugom agrarnom reformom iz 1945. ukidali su se svi veći posjedi oduzimanjem zemlje od veleposjednika i srednjih vlasnika do 35 ha agrarnog maksimuma i uglavnom podijelili seljacima. Zakonom o zemljišnom fondu opštenarodne imovine iz 1953. agrarni je maksimum snižen na 10 ha, a višak zemlje dodijeljen je poljoprivrednim organizacijama čime je došlo do okrupnjavanja posjeda ukupno obradivih površina u društvenom sektoru. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2001. omogućeno je okrupnjavanje površina u privatnom posjedu.
Ključne riječi
veleposjedništvo; usitnjavanje posjeda; Osijek; okrupnjavanje privatnog posjeda
Hrčak ID:
49340
URI
Datum izdavanja:
31.12.2009.
Posjeta: 2.293 *