Skoči na glavni sadržaj

Ostalo

Terenski pregled područja Batine

Zvonko Bojčić ; Arheološki muzej Osijek, Osijek, Hrvatska
Marko Dizdar orcid id orcid.org/0000-0003-3964-9002 ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Hršak orcid id orcid.org/0000-0002-5586-6501 ; Arheološki muzej Osijek, Osijek, Hrvatska
Tino Leleković orcid id orcid.org/0000-0001-6983-8854 ; Odsjek za arheologiju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 2.114 Kb

verzije

str. 125-129

preuzimanja: 682

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 2.114 Kb

verzije

str. 129-129

preuzimanja: 639

citiraj


Sažetak

Radi evidentiranja novih, dosad nepoznatih, arheoloških nalazišta kao i dokumentiranja stanja otprije poznatih, započelo se s projektom terenskog pregleda istočnog dijela Baranje, smještenog uz Dunav. U prvoj fazi istraživanja terenski pregled usmjeren je na područje između Batine i Zmajevca, u kojem je dokumentirano 9 arheoloških lokaliteta, od kojih je dosad nepoznato bilo 6. Dokumentirana brojnost arheoloških nalazišta nikako ne iznenađuje s obzirom na istaknuti položaj krajnjeg sjeveroistočnog dijela Banskog brda koji se izdiže iznad Dunava, s izvrsnom vizualnom komunikacijom prema zapadu i Transdanubiji sve do Pečuha, na istok u Bačku te prema jugu sve do istočne Slavonije. Rubom visoke desne dunavske obale prolazila je važna europska komunikacija kojom su strujali tisućljetni kulturni utjecaji koji su povezivali sjever i jug, istok i zapad Karpatske kotline. Na istom se mjestu nalazila i granica Rimskog Carstva, obilježena još i danas u krajoliku jasno vidljivim utvrdama u Batini i Zmajevcu. U prapovijesti su na ovom prostoru zabilježena neka od najstarijih arheoloških nalazišta koja pripadaju starčevačkoj i sopotskoj kulturi, dok su se u brončanom i željeznom dobu ovdje doticale kulturne grupe različitog porijekla, što je vrhunac dosegnulo u starijem željeznom dobu, kada Baranja s Batinom kao istaknutim južnopanonskim središtem, postaje stjecište intenzivnih transeuropskih kontakata. Ta se važnost zadržala tijekom mlađeg željeznog doba, o čemu svjedoči izniman nalaz ranolatenskog ratničkog groba s položaja Zmajevac-Grovišće sa željeznom kacigom s pojačanom kalotom. U vrijeme rimske dominacije tu su, na početku 1. st., podignute utvrde uz koje su se razvila i civilna naselja, posvjedočena brojim grobovima iz 4. st. U ranom srednjem vijeku na iste položaje smještaju se germanske postrojbe koje smjenjuju avarske, a one se zadržavaju sve do osvajanja Karla Velikog. Zbog kvalitetnih obradivih površina te povoljnog komunikacijskog položaja, najgušća naseljenost dokumentirana je tijekom kasnog srednjeg vijeka s brojnim, dobro povezanim naseljima.

Ključne riječi

terenski pregled; Batina; Baranja; prapovijest; antika; limes; srednji vijek; naselja; groblja

Hrčak ID:

50455

URI

https://hrcak.srce.hr/50455

Datum izdavanja:

21.12.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.704 *