Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Uloga otalgija u diferencijalnoj dijagnostici temporomandibularnih poremećaja

Livije Kalogjera ; Sveučilišna bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
Robert Trotić ; Sveučilišna bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 346 Kb

str. 87-94

preuzimanja: 1.865

citiraj


Sažetak

Otalgija je bol koja se prezentira u području uha, međutim to ne uključuje nužno otogenu etiologiju. U diferencijalnoj dijagnostici otalgije dolaze u obzir cervikocefalni sindrom, artralgija temporomandibularnog zgloba, odontogeni procesi, parotitis, tonzilitis, faringitis, epiglotitis, ezofagitis te maligni tumori s infiltracijom grana trigeminusa, vagusa i auricularis magnusa, koji se inferiorno šire do područja jednjaka, a kranijalno do lubanjske baze. Otogena bol najčešće se susreće u upalama vanjskog i srednjeg uha, dok je rijetka u kroničnim upalama, osim u fazama egzacerbacije. Kod kroničnih upala srednjeg uha, bol je znak komplikacije i širenja bolesti prema duri ili kranijskim živcima.
Za diferencijalnu dijagnostiku otogene boli nužna je otoskopija, katkad mikrootoskopija, te radiološka dijagnostika, ranije konvencionalne snimke temporalne kosti po Schulleru i Stenversu, koje danas sve više zamjenjuje CT i MRI. Ako je bol povezana s ispadom sluha ili ravnoteže, što je najčešće rezultat virusnog neuritisa u temporalnoj kosti, a bez kliničke manifestacije otitisa, u obzir dolazi i audiovestibulološka dijagnostika. Ako je otalgija povezana s disfagijom ili odinofagijom, najčešće je riječ o tonzilofaringitisu, ali u obzir dolaze i peritonzilarni apsces, epiglotitis, apsces korijena jezika, parafaringealni apsces, tumor ždrijela, tonzile, korijena jezika ili epiglotitis. Eaglov sindrom, sindrom elongiranog stiloidnog nastavka, također uključuje bolno gutanje i refleksnu bol u uhu.
Bolovi u uhu mogu biti uvjetovani temporomandibularnim poremećajima, s time da se otalgija pojačava žvakanjem ili palpacijom zgloba. Uloga otorinolaringologa jest isključiti otogenu ili faringolaringogenu otalgiju, a potom se diferencijalno dijagnostički uključuje obrada u smjeru cervikogene otalgije (radiološka obrada vratne kralježnice), artralgije temporomandibularnog zgloba (radiološka obrada zgloba, konzultacija stomatologa) ili odontogene otalgije (konzultacija stomatologa). U tome su smislu u obradu uključeni radiolog, stomatolog, reumatolog i neurolog.

Ključne riječi

otalgija; temporomandibularni poremećaji; diferencijalnodijagnostički postupci

Hrčak ID:

51477

URI

https://hrcak.srce.hr/51477

Datum izdavanja:

12.4.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.874 *