Izvorni znanstveni članak

Filozofija kulture N. A. Berdjajeva

Ivan Devčić ; Riječka nadbiskupija

Sažetak

Autor pokušava "rekonstruirati" Berdjajevljevu filozofiju kulture i pokazati značenje njezinih temeljnih postavki. Pokazuje kako je fenomen kulture povezan s čovjekovom željom da stvaralaštvom transcendira ovaj "pali svijet", zbog čega je kultura povezana s religijom, koja također želi čovjeka uzdići do drukčijeg svijeta. No čovjekova nastojanja da stvaralaštvom prevlada ovaj svijet ne postižu željeni rezultat, tj. ne donose realnu nego samo simboličnu preobrazbu. Budući da čovjek ne želi simbole nego stvarnost, ne simboličan nego stvaran život, pojavljuje se nezadovoljstvo kulturom i želja da ju se prevlada. Jedan od načina prevladavanja kulture jest "novo religiozno stvaralaštvo", čije tragove Berdjajev vidi u svim sferama stvaralaštva. Ta religiozna volja za istinskim životom najdublji je uzrok suvremene krize kulture. Drugi je način prevladavanja kulture kao "carstva sredine" povezan s civilizacijom, koja praktičnom organizacijom želi realan život ostvariti u ovomu svijetu. U tomu joj prvenstveno pomažu znanost i tehnika. Zbog toga Berdjajev u analizi civilizacije posebnu pozornost posvećuje pojavi i ulozi stroja. Ali Berdjajev ne ukazuje samo na bitne razlike između kulture i civilizacije nego i na njihovu "sudbinsku" povezanost jer jedna u drugoj živi. Isto tako ističe otuđenost čovjeka ne samo civilizacijom nego i kulturom.
Na tragu istaknutih shvaćanja kulture i civilizacije, Berdjajev daje niz zanimljivih zapažanja o pojedinim kulturama. U tom smislu egipatska je kultura u cjelini utemeljena na žudnji za vječnošću, u grčkoj dominira klasično, a u kršćanskoj romantičko načelo, dok je renesansa označena međusobnom borbom tih dvaju načela. Za razliku od kulture stvorene na temeljima reformacije, koja odbacuje konzervativno načelo, zbog čega u sebi sadrži rušilački element, renesansa se temelji na konzervativnom i stvaralačkom načelu. Berdjajev također smatra da prave kulture nema bez povezanosti s antičko-rimskom kulturom, zbog čega je latinsko-katolička kultura najstarija i najprofinjenija. Za razliku od toga, u germanskoj kulturi prevladava barbarsko načelo, koje je bilo inspirativno i oslobađajuće za europsku kulturu s ustajalom latinskom krvlju. Istovremeno Berdjajev uočava srodnost germanskog duha s duhom Indije. A za ruski duh kaže da ne poznaje sredine kojoj pripada kultura. On želi sve ili ništa, jer ga karakterizira apokaliptička usmjerenost. Osvrćući se na modernu kulturu, Berdjajev u njoj zapaža nekakvu "rastjelovljenost", zbog čega se gubi "plastična ljepota života". Slikarstvo se dematerijalizira i raspredmećuje, skulptura postaje "neskulpturalnom", a nad jednim i drugim trijumfira duh glazbe, koji je u našoj epohi zadobio malograđanska obilježja izgubivši na taj način svojstvo proročanstva "o budućoj otjelovljenoj ljepoti".

Ključne riječi

kultura; civilizacija; kult; stvaralaštvo; tehnika

Hrčak ID:

52053

URI

https://hrcak.srce.hr/52053

Datum izdavanja:

6.5.2010.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 2.711 *