Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

USPOREDBA PROIZVODNJE BIOPLINA IZMEĐU GNOJA NESILICA I BROJLERA

Srećko Kukić ; Bioplin–Baranja d.o.o., Bilje, Hrvatska
Branimir Bračun ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Davor Kralik ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Rober T. Burns ; Deptartment of ABE, Iowa State University, Ames, Iowa, USA
Slavko Rupčić ; Elektrotehnički fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Daria Jovičić ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 129 Kb

str. 67-72

preuzimanja: 659

citiraj


Sažetak

Bioplinski pogoni koji prerađuju sirovine iz poljoprivrede, poput izmeta peradi, predstavljaju jednu od najvažnijih primjena anaerobne fermentacije. Samo u azijskim zemljama, osobito u Kini, Indiji, Nepalu i Vijetnamu, postoji nekoliko milijuna vrlo jednostavnih, malih bioplinskih reaktora koji proizvode plin za kuhanje i rasvjetu kućanstava. U Europi i Sjevernoj Americi svakodnevno raste broj poljoprivrednih bioplinskih pogona, a danas
ih funkcionira nekoliko tisuća, od kojih se većina koristi suvremenim tehnologijama anaerobne fermentacije. Cilj rada je utvrditi mogućnost proizvodnje bioplina iz pilećega gnoja s 10% suhe tvari. S pomoću segmenata kvalitete i kvantitete tijekom istraživanja utvrditi udio suhe tvari (ST), organske tvari (OT), količinu i sastav
bioplina te dokazati opravdanost uporabe pilećega gnoja u proizvodnji bioplina i njegove primjene u određene svrhe. Na temelju provedenoga laboratorijskoga istraživanja, dokazana je proizvodnja bioplina iz izmeta peradi i svinjske gnojovke. Anaerobnom fermentacijom u trajanju od 40 dana pri mezofilnim uvjetima proizvedeno je iz 1 kg izmeta nesilica 25 litara bioplina, a iz svinjske gnojovke u kombinaciji s 10% brojlerskoga stajnjaka 47,01 litara bioplina. Proizvodnja bioplina ima dobre uvjete za razvoj u Republici Hrvatskoj, posebice u kontinentalnome dijelu. Koristi od te tehnologije višestruke su, jer je RH prisiljena uvoziti većinu energenata. Korištenjem bioplina smanjio bi se uvoz pojedinih energenata, čime bi se umanjila i energetska ovisnost o drugim državama; povećao bi se broj zaposlenih i RH bi ostvarila lakše svoju obvezu prema EU-u, da zamijeni dio fosilnih goriva obnovljivima.

Ključne riječi

izmet nesilica, brojlerski stajnjak, količina bioplina

Hrčak ID:

53819

URI

https://hrcak.srce.hr/53819

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.810 *