Izvorni znanstveni članak
Oblici vlasti u renesansi: jedinstvenost dubrovačkog modela
Damir Grubiša
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autor razmatra oblike političke vlasti u renesansi i tipologiju tih oblika koju je
dao Niccolo Machiavelli u Vladaru i Raspravama o prvoj dekadi Tita Livija.
Cilj je rada istražiti postoji li differentia specifica koja razlikuje dubrovački
oblik političkog uređenja od sličnih oblika političke vlasti u doba renesanse.
Analizi se podvrgavaju oblici političke vlasti koji pripadaju republikanskom
uređenju, s time što autor upozorava na postojanje prijelaznih oblika
iz republike u principat, odnosno monarhiju i obrnuto. Nakon što je iznio
pretpostavke za Machiavellijevu inicijalnu analizu komparativnih političkih
uređenja, autor podvrgava usporednoj anazi firentinski republikanski model
vladanja, mletački oblik političke vlasti i naposljetku dubrovački model političkog
uređenja. Iako svaki od tih modela ima svoje razlikovne odlike, oni su
međusobno slični po tome što baštine zajedničku ideju građanskog republikanizma
(repubblicanesimo civile), da bi zatim svoje političko uređenje oblikovali
prema interesima glavnih socijalnih i političkih snaga u zemlji, odnosno
na svojem teritoriju. Tako se firentinski republikanizam razvio u smjeru tzv.
“demokratskog republikanizma”, pri čemu pojam demokracije ovdje isključivo
znači ono što Machiavelli naziva governo dei molti – vlast brojnih. Iako ti
oblici šireg sudjelovanja građana u odlučivanju zadovoljavaju većinu firentinskih
građana, taj je sustav nestabilan jer je podložan unutarnjim frakcijskim
i stranačkim borbama i vanjskim pritiscima. Mletački sustav aristokratskog
republikanizma mnogo je stabilniji, ali je njegova socijalna baza uža i on se
na kraju, prije svoje propasti, pretvara u zatvoreni policijski sustav. Dubrovački
model političkog uređenja također spada u oblike aristokratskog republikanizma,
ali jedinstven je po tome što je, za razliku od Venecije ili Genove,
ograničio ovlasti i prerogative državnog poglavara, u ovom slučaju kneza,
koji djeluje kao jamac stabilnosti i nekorumpiranosti sustava. Uključivanjem
pučana kroz bratovštine u javne poslove grada omogućeno je i širenje socijalne
baze takvog poretka. I po tim je dvama obilježjima dubrovački politički
model jedinstven.
Ključne riječi
Machiavelli; građanski republikanizam; firentinski “demokratski” republikanizam; mletački aristokratski republikanizam; Dubrovačka Republika; knez
Hrčak ID:
55125
URI
Datum izdavanja:
12.4.2010.
Posjeta: 2.683 *