Suvremena lingvistika, Vol. 36 No. 69, 2010.
Izvorni znanstveni članak
Varijacija u tvorbi osnove u cezskim jezicima
Diana Forker
; Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology
Sažetak
Cezski jezici čine grupu od pet međusobno povezanih jezika koji tvore podgranu unutar
nahsko-dagestanske jezične porodice te ih dijelimo na istočne cezske jezike, hunzipski i bešta, i
zapadne cezske jezike, hvarški, cezski i hinuski. Cezskim jezicima govore stanovnici Dagestana,
na jugu Rusije. Po svojoj morfologiji cezski jezici su ergativni, SOV je najčešći poredak riječi
u rečenici, a imenice u cezskim jezicima imaju svoj rod i broj. Kao i u ostalim dagestanskim
jezicima, i u cezskima je tvorba po padežima jednostavna i pravilna. Najveća je teškoća na koju
nailazimo u imeničkoj tvorbi u cezskim jezicima tvorba osnove kosih padeža. U ovome članku
prvo je detaljno opisana tvorba osnove, a zatim se pokazuje da afiksi roda nisu bitan element
u tvorbi kosih padeža i množine. U zaključku je istaknuto da dagestanski jezici, zajedno s pet
cezskih jezika iz članka, imaju unakrsno neobičan sustav tvorbe osnova, a koji jest tipičan za
navedene dagestanske jezike. Izvan kavkaskog područja samo južnodravidski jezici imaju sličan
sustav, ali u manjem opsegu. Sustav tvorbe osnova u cezskim jezicima vrlo je složen i sadrži
deset načina na koje se tvori osnova. U članku su također spomenuti problemi na koje nailazimo
u korištenoj dijakronijskoj analizi i nekim sinkronijskim analizama. Tvorba osnova u sustavu
cezskih jezika potječe od proto-dagestanskog i proto-nahsko-dagestanskog, no nažalost ne postoje
općeprihvaćene rekonstrukcije navedenih jezika i tema zasigurno zaslužuje daljnja istraživanja.
Ključne riječi
tvorba riječi; tvorba osnove; cezski jezici; didojski jezici; dagestanski jezici
Hrčak ID:
55663
URI
Datum izdavanja:
13.7.2010.
Posjeta: 1.378 *