Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Isplati li se u Sloveniji raditi?

Primož Dolenc
Milan Vodopivec


Puni tekst: hrvatski pdf 271 Kb

str. 399-420

preuzimanja: 1.057

citiraj


Sažetak

Socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad: ako se prekine ostvarivanje pojedinih novčanih prava kada se osobe ponovno zaposle, to može uvjetovati demotiviranje za zapošljavanje – tzv. stupicu nezaposlenosti (unemployment trap). Da bi se rad isplatio, nekoliko je zemalja provelo mjere – financijske poticaje – kojima se poboljšavaju mogućnosti zapošljavanja za marginalne skupine na tržištu rada. Tim se mjerama povećao dohodak od rada i ojačali poticaji za rad osobama koje ostvaruju samo dohodak iz transfera. U članku se pokušavaju rasvijetliti dva pitanja: prvo, “isplati” li se u Sloveniji raditi u usporedbi sa zemljama OECD-a, i drugo, treba li Slovenija uvesti dodatak na rad ili neki drugi sustav vezan za rad kako bi se spriječila moguća stupica nezaposlenosti. Prema međunarodnoj usporedbi, Slovenija ne “iskače” kada se promatra stopa zamjene. Slovenija ipak nije uvela nijednu mjeru aktivne politike zapošljavanja koja bi izravno i financijski potaknula nezaposlene da se zaposle u (službenom) gospodarstvu, čak i na slabije plaćenim poslovima. U članku predlažemo uvođenje neke vrste poticaja za rad, barem za one koji su potencijalno najmanje motivirani za ponovno zapošljavanje.

Ključne riječi

ekonomska politika i mjere, financijski poticaji na rad, Slovenija, Europska unija, OECD

Hrčak ID:

354

URI

https://hrcak.srce.hr/354

Posjeta: 1.541 *