Skoči na glavni sadržaj

Uvodnik

UZ 114. REDOVITU IZBORNU SKUPŠTINU HŠD-a

Branimir Prpić ; Hrvatsko šumarsko društvo


Puni tekst: hrvatski pdf 62 Kb

str. 209-209

preuzimanja: 236

citiraj


Sažetak

U proteklom mandatnom razdoblju HŠD-a pisali smo o različitim temama: o utjecaju šume na ero ziju i vodozaštitu, globalnom klimatskom zatopljenju, utjecaju na okoliš Višenamjenskog kanalaDunav-Sava, šumi i razvoju turizma u RH, doprinosu hrvatskog šumarstva i drvne tehnologije EU,vodi koju oplemenjuje i čuva šuma, certifikaciji šuma – odumrla stabla i biološka raznolikost, odnosušumarstva i službene zaštite prirode u svezi s NATURA 2000 u Hrvatskoj, organizacijskom strukturi ranju Hrvatskih šuma d.o.o., suradnji šumarstva, vodoprivrede i meteorološka službe u svezi s obilje žavanjem Dana šuma, Svjetskog dana voda i Svjetskog dana meteorologije i dr. U ovom dvobrojuŠumarskoga lista osvrnut ćemo se na stručnu temu 114. redovite izborne skupštine HŠD-a “Prva na cionalna inventura šuma u Republici Hrvatskoj”, koja uključuje Hrvatsku u sustav razmjene podataka o praćenju stanja šuma, koji su kompatibilni i razmjenjivi na međunarodnoj razini. Po prvi puta dobi veni su podaci o stanju šumskih resursa po jedinstvenoj metodi na cijelom državnom području.
Hrvatsko šumarsko društvo je u više navrata raspravljalo o šumskom zemljištu, njegovom korište nju i prenamjeni, na što se i u svojem izvješću o radu u četvorogodišnjem mandatnom razdoblju i naovoj Skupštini, osvrnuo predsjednik HŠD-a mr.Jurjević,napominjući kako smo “jasno iskazivalinezadovoljstvo nekim rješenjima u donesenim Zakonskim i Podzakonskim propisima. Naime, ako imožemo razumjeti mogućnosti korištenja neobraslog šumskog zemljišta za podizanje višegodišnjihnasada, ne možemo prihvatiti odredbu Zakona o šumama da se za iste namjene koristi i makija, a mo ramo znati i ponavljati: makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo na područjima gdje jenajviše potražnje za šumskim zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog, zapuštenogpoljoprivrednog zemljišta, na kojima svih godina nastaje preko 50 % šumskih požara i s te osnovetrajna su opasnost za okolne šume”. Upravo su podzakonskim aktom najvećim dijelom sadašnje na knade za šume i šumska zemljišta “na razini simbolike, a ne realne naknade i ne omogućavaju podiza nje novih šuma niti u približnoj površini šuma koje su prenamjenjene” (naknada 1000 kn/ha napramacijeni podizanja nove šume od 30000 do 100000 kn/ha). Stoga opetovano podržavamo zaključak uspomenutom izlaganju, kako je “novom kategorizacijom potrebno šume i šumska zemljišta ponovodefinirati i onda se prema njima tako i odnositi, kako bi izbjegli slučajeve da podižemo poljoprivrednekulture, maslinike i vinograde na apsolutnim šumskim tlima, samo zato što je vlasnik definiran”.
Prethodno spomenuti zakonski i podzakonski propisi zaslužuju poseban osvrt u jednom od sljede ćih dvobroja Šumarskoga lista. Šumarska znanost i struka inzistira na sudjelovanju u kreiranju zakon skih propisa, ali i onih podzakonskih, koji se gotovo u pravilu donose činovničkim postupkom, a onisu zapravo najživotniji u realizaciji. Hrvatske šume su jedinstvene u Europi po svojoj prirodnosti, raz nolikosti i stabilnosti te zaslužuju posebnu pažnju i odgovoran odnos prema njima.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić

Ključne riječi

Hrčak ID:

57000

URI

https://hrcak.srce.hr/57000

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 613 *