Izvorni znanstveni članak
Izazovi makroekonomske stabilnosti: kojom brzinom u Europsku uniju?
Dubravko Mihaljek
Sažetak
U ovom tekstu analiziraju se tri pitanja koja potencijalno mogu utjecati na makroekonomsku stabilnost Hrvatske i na brzinu njezina pristupa Europskoj uniji (EU): (1.) Može li se gospodarstvo nastaviti oslanjati na domaću potražnju kao na glavni izvor rasta ili je u srednjem roku nužno jače oslanjanje na izvoz? (2.) Je li deficit tekućeg računa platne bilance u Hrvatskoj “prevelik” i kako su se u prošlosti ispravljali veliki deficiti? (3.) Nosi li rast bankarskih kredita privatnom sektoru sjeme buduće makroekonomske nestabilnosti? U radu se iznose teze da su se nakon 2000. godine pojavili jasni znakovi zdravijeg rasta, te da će hrvatsko gospodarstvo bez većih teškoća smanjiti deficit tekuće bilance plaćanja nakon njegova povećanja u 2002. i u prvoj polovici 2003. godine. No postoje razlozi za zabrinutost zbog brzog rasta kredita privatnom sektoru jer se taj rast odnedavno uvelike financira vanjskim zaduženjem. Napokon, u radu se tvrdi da će glavni izazov makroekonomskoj politici tijekom približavanja Hrvatske EU biti kako “ukrotiti” veliki priljev kapitala. Nosioci ekonomske politike morat će se posebno pozabaviti tzv. dilemom Tošovskoga, tj. morat će odrediti domaće kamatne stope tako da ne budu ni previsoke (što bi dovelo do prevelikog priljeva kratkoročnog kapitala) ni preniske (što bi izazvalo prevelik rast investicija, kredita i inflacije). Drugim riječima, glavni izazov makroekonomskoj politici u procesu približavanja Hrvatske EU mogli bi biti znakovi uspjeha (u obliku priljeva kapitala), a ne neuspjeha (u obliku sporog rasta i platnobilančne krize).
Ključne riječi
hrvatsko gospodarstvo; proširenje Europske unije; zemlje u tranziciji; makroekonomska stabilnost; ekonomski rast; platna bilanca; bankarski krediti; ranjivost bankarskog sustava; kapitalni priljevi
Hrčak ID:
5753
URI
Datum izdavanja:
1.3.2004.
Posjeta: 3.251 *