Pregledni rad

Milovan Gavazzi i mađarska etnologija

Melinda Égetö ; Magyar Tudomänyos Akadémia, Budapest

Sažetak

Milovana Gavazzija zanimala su pitanja nastanka i suživota pojedinih kultura te različiti procesi posredovanja i prihvaćanja kulturnih elemenata. Pritom je obratio pažnju na sva područja s kojima je hrvatski narod dolazio u doticaj. Iz toga znanstvenog interesa razvile su se njegove osobne veze s predstavnicima mađarske etnologije. U razdoblju svoje najveće aktivnosti, između 1930. i 1989. godine, Gavazzi je uspostavio čvrste i plodne veze s mađarskim etnolozima različitih generacija. Od najstarije valja spomenuti osobe kao što su, primjerice, Zsigmond Bàtky, Sàndor Solymossy i Kàroly Viski, od iduće Edit Fél, Béla Gunđa i Istvàn Tàlasi, od treće Jenò Barabàs, Klàra Csilléry, Imre Dankó, a od mlađih Tamàs Hofer i Bàlint Sàrosi. Premda je rijetko dolazio u Budimpeštu (između ostaloga, zbog političkih neprilika), bio je s mađarskim kolegama u čvrstoj pismenoj vezi.
Gavazzi je bio i u Mađarskoj cijenjen ne samo kao vrhunski znanstvenik, nego i po svojim ljudskim vrlinama. Mađarsko etnološko društvo (Magyar néprajzi tàrsasàg) izabralo ga je stoga za počasnoga člana i podijelilo mu Medalju Istvàna Gyorffyja, najviše društveno priznanje.
Autorica je spomen na Milovana Gavazzija, kojega je i sama imala čast upoznati, počastila dvama bilješkama o prijenosu kulturnih dobara s područja vlastitih istraživanja.
Prva se odnosi na vinogradarske općine, nastale još u srednjem vijeku pod utjecajem sa zapada. Proširile su se iz čeških i austrijskih krajeva u Slovačku, zapadnu Mađarsku, sjeverozapadnu Hrvatsku i Sloveniju. U Mađarskoj su prema istoku sve rjeđe, a na području Rumunjske i Balkana više ih uopće nema.
Druga obrađuje rasprostranjene crnoga vina u Mađarskoj. Srednjovjekovno mađarsko vinogradarstvo poznavalo je samo bijele sorte, a crne se pojavljuju tek s Turcima u XVI. stoljeću. Riječ je o lozi tipa kadarka, koju u puku još i danas zovu „turskom lozom" ili „turskom crnom". Ime je, zapravo, izvedeno iz slavenskoga naziva albanskoga grada Skhodra. S ovim su vinom povezani poseban način uzgoja i posebna tehnologija pridobivanja vina, tipični za balkansko područje, a dospjeli su u Mađarsku posredstvom kršćanskoga balkanskoga stanovništva, poglavito pravoslavnih tzv. Raca, ali i Grka, koji su se doseljavali u područje pod turskom upravom, posebice oko gradova Eger, Buda, Szekszàrd, Pécs, Mohàcs.
Dok prva bilješka predstavlja primjer prihvaćanja kulturnih elemenata u okviru postojećega društvenog i gospodarskog sustava, druga se odnosi na prijenos migracijom stanovništva kao posljedicom političkih promjena.

Ključne riječi

Milovan Gavazzi; mađarska etnologija

Hrčak ID:

59854

URI

https://hrcak.srce.hr/59854

Datum izdavanja:

25.3.1999.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.533 *