Izvorni znanstveni članak

Razlike u sastavu i morfološko-ekološkim značajkama mrava i trčaka u prirodnim šumama na području Parka prirode Medvednica

Lucija Šerić Jelaska orcid.org/0000-0003-1840-7119 ; Faculty of Science, University of Zagreb
Ana Ješovnik ; Faculty of Science, University of Zagreb
Sven D. Jelaska ; Faculty of Science, University of Zagreb
Aljoša Pirnat ; Kamnik (Slovenia)
Mladen Kučinić ; Faculty of Science, University of Zagreb
Paula Durbešić ; Faculty of Science, University of Zagreb

Sažetak

Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi razlike u sastavu te morfološkim i ekološkim značajkama trčaka i mrava u različlitim šumskim staništima na području Parka prirode Medved nica. Kako bi kvantificirali razlike između istraživanih područja, odredili smo raznolikost strukture prisutne vegetacije te raznolikost biljnih vrsta na šest ploha. Značajke kao što su pokrovnost drveća, grmlja, prizemnog bilja te listinca na svakoj plohi, koristili smo u mjerenju kompleksnosti strukture staništa. Strukturna kompleksnost staništa opadala je s nadmorskom visinom. Mravi i trčci uzorko vani su metodom lovnih posuda.
Bogatstvo vrsta mrava pozitivno je korelirano s kompleksnošću staništa, posebice s količinom listinca, za razliku od trčaka. Veći udio mrava koji su ekološki oportunisti zabilježen je u otvoreni jim staništima sa slabije izraženom heterogenom strukturom staništa, za razliku od trčaka kod kojih veličina tijela korelira s kompleksnošću staništa. Stabilnija struktura zajednica trčaka s većom brojnosti dominantnih vrsta na plohama smještenim na nižoj nadmorskoj visini može se objasniti kompetitivnim isključivanjem, kao posljedicom stabilnijih ekoloških uvjeta u odnosu na plohe smještene na vrhu planine. Vrste koje su prilagođene hladnijim klimatskim uvjetima te na stanjuju zasjenjena područja na višim nadmorskim visinama, kao što su beskrilne vrste trčaka, specijalistiCychrus caraboidesiCarabus irregularis, te boreo-montana vrsta mrava Camponotus herculeanus, zabilježene su na najvišim nadmorskim visinama i sjevernim ekspozicijama Medved nice. Neke od ovih vrsta ne nastanjuju niža područja, te u slučaju uništavanja povoljnih staništa njihov opstanak na Medvednici može postati ugrožen. Jedan od razloga može biti i uslijed klimat skih promjena koje utječu na visokoplaninske vrste hladnijih područja. Sveukupni rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu očuvanja složene strukture šumskih staništa, posebice na vršnim dijelovima Medvednice.

Ključne riječi

biološka raznolikost; listinac; nadmorska visina; očuvanje prirode; struktura vegetacije; šumsko stanište

Hrčak ID:

60007

URI

https://hrcak.srce.hr/60007

Datum izdavanja:

31.10.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.201 *