Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj antioksidacijskih sredstava na rubno brtvljenje ispuna V. razreda

Ana Isabella Arruda MEIRA RIBEIRO ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Gymenna Maria Tenório GUÊNES ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Darlene Cristina Ramos Eloy DANTAS ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
José Wrban Garcia da SILVA ; Student, Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Alessandro Leite CAVALCANTI orcid id orcid.org/0000-0003-3572-3332 ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Rodivan BRAZ ; Stomatološki fakultet Sveučilišta Pernambuco, Camaragibe, Brazil


Puni tekst: hrvatski pdf 231 Kb

str. 225-231

preuzimanja: 507

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 231 Kb

str. 225-231

preuzimanja: 444

citiraj


Sažetak

Svrha: Ovim se istraživanjem željelo ocijeniti in vitro učinak primjene antioksidacijskog sredstva – 10-postotnog natrijeva askorbata na deproteinizirani dentin stijenke kaviteta kompozitnih ispuna te na rubno brtvljenje. Materijali i postupak: Odabrano je 30 humanih ekstrahiranih trećih kutnjaka kod kojih su na bukalnim i lingvalnim plohama bili preparirani kaviteti V. razreda. Šezdeset kaviteta nasumce je bilo podijeljeno u šest skupina po deset uzoraka. U prvoj skupini na dentin je bila 15 sekundi primijenjena samo 37-postotna fosforna kiselina (demineralizacija); u drugoj se skupini nakon demineralizacije od 60 sekundi koristio 10-postotni natrijev hipoklorit (deproteinizacija); od treće do šeste skupine, nakon demineralizacije i deproteinizacije, bilo je upotrijebljeno antioksidacijsko sredstvo – 10-postotni natrijev askorbat i to u trajanju od 15 i 30 sekundi te nakon jedne minute i deset minuta. Zatim je bio primijenjen adhezivni sustav s jetkanjem i ispiranjem (Adper Single Bond 2; 3M/ESPE), a svi su kaviteti restaurirani kompozitom (Filtek Z250; 3M/ESPE). Nakon 24-satnog pohranjivanja u destiliranoj vodi na temperaturi od 37°C, uzorci su bili podvrgnuti termocikliranju (500 ciklusa) i uronjeni 24 sata u 2-postotno metilensko modrilo. Nakon toga su prerezani bukolingvalno te se određivala rubna mikropropusnost na spoju dentina i smole. Rezultati: Statistički značajna razlika zabilježena je između druge i šeste skupine (p=0,002) te treće i šeste (p=0,007). U mikropropusnosti između deproteiniziranih i nedeproteiniziranih skupina nije pronađena statistički velika razlika (p=0,300). Ipak, usporedbom srednjih vrijednosti mikropropusnosti dobivenih u skupinama nakon što je bilo primijenjeno antioksidacijsko sredstvo, zabilježena je znatna razlika između druge skupine i ostalih skupina (p=0,018). Zaključak: Primjena 10-postotnog natrijeva askorbata nakon deproteinizacije dentinskog supstrata omogućila je bolje rubno brtvljenje ispuna V. razreda, iako se navedeno antioksidacijsko sredstvo taložilo na površini dentina.

Ključne riječi

zubno propuštanje, dentin, neuspjele zubne restauracije, kompozitne smole

Hrčak ID:

62083

URI

https://hrcak.srce.hr/62083

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.684 *