Izvorni znanstveni članak

Utjecaj antioksidacijskih sredstava na rubno brtvljenje ispuna V. razreda

Ana Isabella Arruda MEIRA RIBEIRO ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Gymenna Maria Tenório GUÊNES ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Darlene Cristina Ramos Eloy DANTAS ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
José Wrban Garcia da SILVA ; Student, Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Alessandro Leite CAVALCANTI orcid.org/0000-0003-3572-3332 ; Stomatološki fakultet Državnoga sveučilišta Paraíba, Campina Grande, Brazil
Rodivan BRAZ ; Stomatološki fakultet Sveučilišta Pernambuco, Camaragibe, Brazil

Sažetak

Svrha: Ovim se istraživanjem željelo ocijeniti in vitro učinak primjene antioksidacijskog sredstva – 10-postotnog natrijeva askorbata na deproteinizirani dentin stijenke kaviteta kompozitnih ispuna te na rubno brtvljenje. Materijali i postupak: Odabrano je 30 humanih ekstrahiranih trećih kutnjaka kod kojih su na bukalnim i lingvalnim plohama bili preparirani kaviteti V. razreda. Šezdeset kaviteta nasumce je bilo podijeljeno u šest skupina po deset uzoraka. U prvoj skupini na dentin je bila 15 sekundi primijenjena samo 37-postotna fosforna kiselina (demineralizacija); u drugoj se skupini nakon demineralizacije od 60 sekundi koristio 10-postotni natrijev hipoklorit (deproteinizacija); od treće do šeste skupine, nakon demineralizacije i deproteinizacije, bilo je upotrijebljeno antioksidacijsko sredstvo – 10-postotni natrijev askorbat i to u trajanju od 15 i 30 sekundi te nakon jedne minute i deset minuta. Zatim je bio primijenjen adhezivni sustav s jetkanjem i ispiranjem (Adper Single Bond 2; 3M/ESPE), a svi su kaviteti restaurirani kompozitom (Filtek Z250; 3M/ESPE). Nakon 24-satnog pohranjivanja u destiliranoj vodi na temperaturi od 37°C, uzorci su bili podvrgnuti termocikliranju (500 ciklusa) i uronjeni 24 sata u 2-postotno metilensko modrilo. Nakon toga su prerezani bukolingvalno te se određivala rubna mikropropusnost na spoju dentina i smole. Rezultati: Statistički značajna razlika zabilježena je između druge i šeste skupine (p=0,002) te treće i šeste (p=0,007). U mikropropusnosti između deproteiniziranih i nedeproteiniziranih skupina nije pronađena statistički velika razlika (p=0,300). Ipak, usporedbom srednjih vrijednosti mikropropusnosti dobivenih u skupinama nakon što je bilo primijenjeno antioksidacijsko sredstvo, zabilježena je znatna razlika između druge skupine i ostalih skupina (p=0,018). Zaključak: Primjena 10-postotnog natrijeva askorbata nakon deproteinizacije dentinskog supstrata omogućila je bolje rubno brtvljenje ispuna V. razreda, iako se navedeno antioksidacijsko sredstvo taložilo na površini dentina.

Ključne riječi

zubno propuštanje; dentin; neuspjele zubne restauracije; kompozitne smole

Hrčak ID:

62083

URI

https://hrcak.srce.hr/62083

Datum izdavanja:

15.12.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.610 *