Izvorni znanstveni članak
Mljetska bolest (Mal de Meleda): promjene identiteta bolesti tijekom povijesti
Marija Gjurašić
; Sveučilište u Dubrovniku. Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju
Sažetak
U današnje vrijeme velikog zanimanja za molekularnu osnovu nasljednih bolesti, jedna od bolesti koja se razmjerno često pojavljuje u medicinskim publikacijama jest bolest nazvana po otoku Mljetu. O mljetskoj bolesti svjetska je javnost prvi put saznala od dubrovačkog liječnika Luke Stullija, koji ju je još 1826. opisao kao nezaraznu nasljednu kožnu bolest koju je zapazio u nekoliko svojih pacijenata na tom otoku i nazvao je Mal de Meleda (mljetska bolest). Nakon Stullija, brojni su se znanstvenici nastavili baviti etiologijom i identifikacijom mljetske bolesti pa se novi duh istraživanja koji je uslijedio na području znanosti neizbježno odrazio i na način istraživanja ove bolesti. Rad prati promjene u načinu odnošenja medicine i stanovništva prema mljetskoj bolesti i oboljelima od ranog XIX. stoljeća do danas, a posebnu pažnju obraća na to kako je bolest u različitim povijesnim razdobljima doživljavana i opisivana u medicinskoj literaturi. Dok povijesnih izvora o mljetskoj bolesti prije XIX. stoljeća nema, narodna je predaja tradicionalno doživljava kao kaznu za grijehe oskvrnuća, odnosno za grijehe gusarstva ili pak kao zaostalu lepru koju su donijeli križari. U radu se razmatra imaju li predaje uporišta u sačuvanim povijesnim spisima i dokumentima te koliko je njihov sadržaj povezan sa stvarnim povijesnim događajima i okolnostima. Bakteriološki usmjereni liječnici s kraja XIX. stoljeća također nakratko smatraju da je riječ o izoliranom fokusu lepre, no kliničari prvih desetljeća XX. stoljeća bolest definiraju kao nasljednu kožnu bolest s karakterističnim promjenama kojima se razlikuje od ostalih kožnih bolesti. Tek suvremene molekularne analize na razini gena uspijevaju potvrditi pretpostavke znanstvenika da je uzrok bolesti genska deformacija. Što se tiče geografske rasprostranjenosti bolesti, najnovija medicinska istraživanja potvrđuju da mljetska bolest, usprkos imenu, nije više samo “mljetska”, već da je široko rasprostranjena diljem svijeta i to u područjima kojima su stoljećima prolazile trgovačke rute Dubrovačke Republike, pa se pretpostavlja da je populacijsko kretanje rezultiralo i prostornim transferom predaka i gena, te da se mutacija održala samo zato što bolest nije smrtonosna i ne utječe na reprodukciju.
Ključne riječi
Mal de Meleda; mljetska bolest; kožna bolest; genetička bolest; bolest u pučkoj predaji; izolirane populacije; metapopulacije; historiografija
Hrčak ID:
62104
URI
Datum izdavanja:
15.6.2010.
Posjeta: 10.801 *