Izvorni znanstveni članak

Kategorizacija i neodređenost: kako su pojmovi pohranjeni u umnom rječniku?

Ana Branka Šefer ; Sveučilište u Zagrebu
Magdalena Krbot ; Sveučilište u Zagrebu
Velimir Išgum ; KBC Zagreb, Klinika za neurologiju
Marijan Palmović ; Laboratorij za psiholingvistička istraživanja, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

Za razliku od filozofije, u kojoj se neodređenost shvaća kao problem vezan za Eubulidove
paradokse (npr. paradoks gomile) i pitanje istinitosti sudova koji sadrže predikate kao
što su »visok« ili »težak«, u lingvistici se neodređenost shvaća kao bitna i sveprisutna
osobina komunikacije. Cilj je ovoga istraživanja bio identificirati psiholingvistički efekt
neodređenosti i pokazati na koji bi način kognitivni model ljudske komunikacije mogao
uključiti neodređenost kao svoju bitnu osobinu. Teorijska podloga provedenoga eksperimenta
Gärdenforsova je teorija pojmovnih prostora u kojoj se neodređenost veće za kategorizaciju
pojmova u umnom rječniku. Stoga je upotrijebljena paradigma slaganja riječi i
slike (picture–matching paradigm) u kojoj ispitanici moraju kategorizirati riječ s obzirom
na ponuđenu sliku. Mjerenje evociranih potencijala pokazuje dva različita vala kao specifični
odgovor na zadatak, komponentu N400 vezanu za semantičku obradu (prizivanje riječi iz
umnog rječnika) i P600 vezanu za integraciju slike i riječi. Dok je N400 veći kad god riječ ne
odgovara slici, P600 je veće amplitude specifično na pojmove koji su neodređeni u odnosu na
sliku. Rezultati upućuju na prizivanje riječi iz umnog rječnika kao (najmanje) dvostupanjski
proces u kojem se u prvoj fazi riječ prepoznaje, a u drugoj veže u kontekst.

Ključne riječi

neodređenost (psiholingvistika); kognitivni model ljudske komunikacije; umni rječnik

Hrčak ID:

62328

URI

https://hrcak.srce.hr/62328

Datum izdavanja:

17.12.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.254 *