Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Machiavellijevo poimanje prava: Kautele republikanskog zakonodavca

Damir Grubiša ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 138 Kb

str. 153-175

preuzimanja: 1.103

citiraj


Sažetak

Machiavellijevoj je političkoj misli posvećena primjerena pozornost u povijesti
političkih ideja, no većina autora koji obrađuju i interpretiraju Machiavellija
zapostavlja njegovo promišljanje mjesta i uloge prava u uspostavljanju
novog poretka i novih političkih institucija. Machiavellijevo se ime ne pojavljuje
u pregledima povijesti renesansnog prava zato što Machiavelli nije
sustavno pisao o pravu niti mu je posvetio posebnu pozornost. Umjesto toga
njegova koncepcija prava prožima cijelo njegovo djelo, a posebice Rasprave
o prvoj dekadi Tita Livija kao djelo posvećeno republikama i republikanskom
političkom poretku. U ovome radu pokušava se rehabilitirati Machiavelli kao
politički pisac koji je u pravu vidio važan instrument politike bez kojega nije
moguće zasnovati državu niti upravljati zajedničkim poslovima u državnoj
zajednici. A budući da u njegovoj političkoj teoriji središnju ulogu ima ne
samo vladar (bilo u monarhijskom političkom poretku ili pak u republikanskom)
već i zakonodavac, ovdje se pokušava preko njegova razmatranja uloge
i zadaće zakonodavca deducirati njegovu koncepciju prava. Rezultat je da
pravo nije nimalo beznačajna tema u Machiavellijevoj političkoj teoriji, već
zauzima središnje mjesto u ideji dobre vladavine, koja se ostvaruje u trinomu
vivere libero – vivere civile – vivere politico (živjeti slobodno – živjeti građanski
– živjeti politički). Dobri su zakoni uz dobro oružje (vojsku) temelj svake
države, a posebice republike, u kojoj zakoni imaju ulogu da navedu građane
da svoje sebične interese podrede zajedničkom dobru radi ostvarenja slobodne,
sigurne i prosperitetne političke zajednice u kojoj su građani motivirani za
njezinu obranu jer time brane i osiguravaju svoju slobodu, sigurnost i blagostanje.
Stoga autor analizira Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija, u kojima se
posebno razmatra uloga republikanskoga zakonodavca koji je tako stavljen uz
bok vladaru: dobar vladar mora biti i dobar zakonodavac, a u republici vladar
je (u liku državnog poglavara) izabran upravo na temelju zakona i ovlašten je
da predlaže zakone u interesu općeg dobra.

Ključne riječi

vladar; zakonodavac; zakoni; republika; pravo; politika

Hrčak ID:

64123

URI

https://hrcak.srce.hr/64123

Datum izdavanja:

16.1.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.555 *